Jagode pripadaju porodici Rosaceae (ruže), koje na dugačkoj peteljci imaju po tri nazupčena lista.
Vjerovali ili ne, među brojnim vrstama jagoda postoje čak i žute, koje se smatraju posebnim specijalitetom i čiji se plodovi ubiru sve do jeseni.
Sadržaj teksta
Ljekovita svojstva jagode
Ljekovita svojstva jagode poznata su još od antičkih vremena. Osim ploda, za liječenje se mogu koristiti korijen i lišće jagode. Čaj od lišća jagode vijekovima se koristi kao lijek protiv probavnih smetnji, ekcema, upale grla, gripa i prehlade te u liječenju kostobolje.
Čaj od lista jagode možete napraviti tako što ćete dvije pune čajne kašike suvih listova jagode preliti sa 250 ml kipuće vode. Nakon 15 minuta procijedite čaj. Čaj pijte tri puta dnevno po jednu šoljicu poslije jela. Taj čaj možete koristiti i za grgljanje.
Želite li pročistiti organizam, uveče se počastite većom porcijom jagoda (bez dodatka šećera ili šlaga), i ujutro ćete se probuditi svježi, odmorni i puni energije za predstojeći dan.
Budući da posjeduju svojstva analgetika, uhvati li vas glavobolja, ne posežite za aspirinom. Radije pojedite zdjelicu svježih jagoda, jer za razliku od aspirina koji sadrži acetilsalicilnu kiselinu, jagode sadrže prirodne salicilate.
Takođe, zahvaljujući protivupalnim, antipiretskim i antibakterijskim svojstvima, jagode su dobre pri ublažavanju upalnih procesa, za snižavanje temperature i kod mišićnih bolova.
Usto, odlično su sredstvo protiv opekotina.
Jagode sadrže obilje C vitamina, te A vitamin, vlakna, željezo i folnu kiselinu, koja je, između ostalog, neophodna trudnicama ili ženama koje planiraju trudnoću.
Jagode je najbolje jesti svježe, natašte ili između obroka. Jedu li se nezašećerene, odlično gase žeđ, a smiju ih jesti i dijabetičari.
Super su za zdravlje očiju
Već nekoliko porcija voća poput jagoda može smanjiti rizik od makularne degeneracije, stanja koje rezultira gubitkom vida.
Imaju antiageing efekat
Vitamin C koji se nalazi u jagodama potreban je za proizvodnju kolagena, koji koži daje elastičnost. Sadrže i elagičnu kiselinu, koja sprečava uništavanje kolagena i upale u ćelijama kože, dva najveća neprijetelja mladog lica koji stvaraju bore.
Poboljšavaju kratkoročno pamćenje
Već spomenuti antocijanin odgovoran je i za poboljšavanje kratkoročnog pamćenja.
Istraživanja su pokazala da se kratkoročno pamćenje može poboljšati za čak 100 odsto u osam sedmica konzumirajući jagode svaki dan.
Jagode mogu pomoći:
- kod oporavka nakon bolesti
- za jačanje imuniteta
- kod bolesti žuči i jetre
- kao prevencija želučanih bolesti
- kod artritisa i reume
- u liječenju anemije
- kod bubrežnih kamenaca
- kod povećanog holesterola i krvnog pritiska
Zanimljivosti:
1. Jagode su jedino voće koje sjeme ima sa spoljašnje strane. U prosjeku, svaka jagoda na sebi ima oko 200 sjemenki.
2. Jagode nisu bobičasto voće, poput borovnice ili grožđa. Sjeme bobičastog voća se nalazi u unutrašnjosti ploda. Inače, botaničari smatraju da je svako sjeme na jagodi posebna voćka.
3. Jagode pripadaju porodici ruža. Slobodno pomirišite žbun jagoda, miriše jednako lijepo kao i sam plod.
4. Jagoda je višegodišnja biljka. Možda neće roditi prve godine, ali će biljka davati plod pet godina.
5. U Belgiji se nalazi muzej posvećen jagodama. U prodavnici koja se nalazi u sklopu Le Musée de la Fraise (Muzej jagoda) možete kupiti sve posvećeno ovom voću, od džema od jagoda do piva s ukusom ovog voća.
6. U antičkom Rimu su smatrali da jagoda ima ljekovita dejstva. Koristili su jagode da liječe brojna oboljenja, od depresije preko nesvjestice, kamena u bubregu, lošeg zadaha i upale grla.
7. Seks i jagode? U Francuskoj, gdje se jagode smatraju afrodizijakom, ovo voće se u obliku supe služi kao tradicionalni doručak mladencima.
8. Jagode smanjuju rizik od srčanih oboljenja i određenih kancera. Ovo sočno voće sadrži malo kalorija, ali i dosta vitamina C, B6, K, vlakana, folne kiseline, kalijuma i aminokiselina.
9. Jagode sadrže dosta nitrata koji poboljšavaju protok krvi i kiseonika do mišića. Osobe koje prije fizičke aktivnosti jedu jagode imaju veću izdržljivost i sagore više kalorija, pokazuju istraživanja.
10. Kalifornija proizvede 80 procenata jagoda u čitavoj Americi. To na godišnjem nivou iznosi preko 900 miliona kilograma.
11. Jagode operite i odstranite im peteljke prije nego što ih skladištite. Međutim, ukoliko planirate da ih jedete nakon nekoliko dana, nemojte ih prati prije nego što ih stavite u frižider jer će se tako prije pokvariti.
12. Jagode možete ukiseliti. Ovo voće je naročito pogodno za kiseljenje kada je još zeleno. Ako su jagode prezrele, možete napraviti džem.
(foto: Pixabay)
