Cijene nafte danas su ponovno premašile 97 dolara po barelu, potaknute sumnjama ulagača u održivost primirja između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Situaciju dodatno komplikujr činjenica da Ormuski moreuz ostaje uglavnom zatvoren, što pojačava neizvjesnost na tržištima, piše Euronews.
Cijene su se oporavile nakon što su početkom sedmice pale usljed objave dvonedjeljnog prekida vatre između Vašingtona i Teherana. Barel nafte Brent, koja služi kao međunarodna referentna vrijednost, poskupio je za 2,4 posto na 97,02 dolara. Američka referentna nafta porasla je za 3,3 posto, dosegnuvši 97,50 dolara po barelu.
U najboljem slučaju, ovo primirje može poslužiti kao odskočna daska ka mirovnom sporazumu do kraja mjeseca. Međutim, proizvodnja nafte, oštećena napadima na energetsku infrastrukturu i punim skladištima, oporavljaće se mjesecima.
Tržišta će takođe dugo primjenjivati premiju rizika zbog neizvjesnosti oko budućih poremećaja u snabdijevanju. Prema američkoj Upravi za energetske informacije (EIA), ove okolnosti će držati cijene sirove nafte povišenim do kraja 2027. godine.
Neki rafinirani proizvodi, poput lož-ulja, neće se vratiti na nivo prije rata pre 2028. godine. EIA predviđa da će Brent sirova nafta dostići predratni nivo u novembru 2027, dok će WTI kasniti mjesec dana. Ipak, obje vrste nafte će krajem sljedeće godine biti skuplje za 8,7% (Brent) odnosno 10,4% (WTI) u odnosu na decembar 2025.
Američki rafinirani proizvodi prate sličnu putanju – benzin će dostići predratni nivo u novembru 2027, a dizel u decembru. Teško lož-ulje, ključno za pomorski transport, vraća se na predratne cijene tek 2028. godine, zbog globalne nestašice sirove nafte i rafiniranih proizvoda.
Nafta iz Persijskog zaliva je posebno važna za proizvodnju teškog lož-ulja. Rafiniranje drugih sirovih nafta, kao što je WTI, nema kapacitet da zamijeni taj nedostatak.
Tržišta i dalje pokazuju nepovjerenje, a brodovlasnici i osiguravači oprezno pristupaju tranzitu kroz Ormuski moreuz. Iran je, nakon još jednog izraelskog napada na Liban, privremeno zatvorio prolaz tankera, a nisu jasno definisani ni uslovi prolaza, uključujući moguće naknade.
Glavni uticaj sukoba i dalje je na cijene nafte. EIA predviđa da će se proizvodnja sirove nafte i drugih proizvoda oporaviti do jeseni, dostižući 107 miliona barela dnevno, u poređenju sa 98 miliona u martu i 96 miliona predviđenih za april.
Za druge proizvode, poput LNG-a, napetosti bi mogle ponovo rasti tokom leta, jer uništenje proizvodnih kapaciteta u Kataru smanjuje dostupne količine.
Prognoza takođe ukazuje na smanjenje proizvodnje u Iraku, Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, UAE, Kataru i Bahreinu: u martu je obustava iznosila 7,5 miliona barela dnevno, u aprilu 9,1 milion, a ako sukob završi ovog mjeseca, smanjenje bi u maju bilo 6,7 miliona barela dnevno, smatraju analitičari.