Tako je Kina preuzela ulogu koju su nekad imali MMF i SAD, ali ostaje nepoznato do koje je mjere izložena zemljama u razvoju.
S obzirom na to da nije spremna u potpunosti otvoriti svoje knjige ni međunarodnim organizacijama poput Svjetske banke i MMF-a, Christine Lagarde upozorila je na “nedostatak potrebne transparentnosti”. No, njemačko-američki tim akademika, pod vodstvom profesorice s Harvarda Carmen Reinhart, napravili su dosad najobuhvatniju analizu kineskih inozemnih kredita. Brojke pokazuju da su mnoge siromašne zemlje svijeta od Kine uzele i više novca nego što se mislilo, njihov vanjski dug prema Kini je 50 posto veći nego što stoji u službenim statistikama. K tome, uvjeti pod kojima su odobreni čvrsto su vezani uz kineske strateške interese.
– Zapad još uvijek nije shvatio kako je rast Kine duboko promijenio međunarodni financijski sustav, kazao je koautor studije Christoph Trebesch s njemačkog Kiel Instituta. Među ostalim, kamatne stope su više, a rokovi kraći nego što je slučaj kod kredita koje odobravaju zapadne vlade, a kao jamstvo da će biti vraćani Kina je osigurala pristup hrani, sirovinama, dobit državnih poduzeća.
Više od 75 posto kredita odobrenih posljednjih godina dolaze iz dvije državne institucije (Export-Import Bank of China and the China Development Bank), što znači da u trenutku kada se neka zemlja nađe u problemima, Kina je dobro informirana da može aktivirati svoje kolaterale prije drugih. Među brojnim primjerima aktiviranja kolaterala navodi se luka u Šri Lanki, koju je Kina preuzela nakon što je vlada zapale u teškoće, a u Ekvadoru osigurala je 80 posto naftnih rezervi zemlje kako bi kompenzirala trošak ogromnog projekta izgradnje brane. Kako se ne bi dogodilo da ih zahvati kriza, autori studije pozivaju Kinu da poboljša svoju statistiku o financijskim aktivnostima među zemljama u razvoju.
(novac.jutarnji.hr)
