Austrijski političar Herbert Kikl želi pretvoriti Austriju u “tvrđavu” kako bi je zaštitio od migranata. On je i favorit za novog vođu zemlje i novu veliku glavobolju Evropi, piše Politico.
Kiklova krajnje desna Slobodarska stranka (FPOe) vodi u ispitivanjima javnog (27%) mnjenja za nekoliko postotnih bodova od studenog prošle godine jer su rast inflacije i veliko povećanje broja zahtjeva za azilom izazvale nezadovoljstvo sadašnjom vladom, koalicijom Austrijske narodne stranke (OeVP, desni centar) i Zelenih.
S obzirom na to da drugu glavnu opozicionu stranku, socijaldemokrate (SPOe), razdiru interna previranja, Kiklova stranka ima najviše izgleda u zadnjih nekoliko godina da osvoji vlasti. To bi bio velik izazov za Evropsku uniju koja se već teško nosi s Mađarskom, čiji premijer Viktor Orban sistemski preuzima nadzor nad svim važnim polugama vlasti, preobrazivši zemlju u, po kritičarima, poluautoritarnu državu usred EU-a.
Austrija nije jedina zemlja u regiji sklona orbanizmu. Susjedna Slovačka takođe balansira na ivici obnove populizma. Proruska stranka Smer-SD, čiji je vođa bivši premijer Robret Fico, otjeran s dužnosti 2018. na talasu protesta zbog ubistva istraživačkog novinara i njegove zaručnice, vodi u anketama uoči prijevremenih izbora u septembru.
Fico je obećao da, bude li izabran, Slovačka više neće pružati vojnu podršku susjednoj Ukrajini. Evropski zvaničnici upozoravaju da bi te pobjede proruskih snaga u Slovačkoj i Austriji dale ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu snažan alat u borbi protiv Ukrajine i olakšale mu da potkopava sankcije i nastojanja Evropske unije da pomogne Ukrajini.
“To bi bila katastrofa”, rekao je otvoreno visoki zvaničnik Evropske komisije iz regije.
Kikl je još daleko od sigurne pobjede. Štaviše, podrška Slobodarskoj stranci pokazala se nestabilnom u prošlosti i ovaj novi zamah vjerovatno je podstaknut više frustracijama mnogih Austrijanaca disfunkcionalnošću sadašnje vlade nego nadama u obnovu pod krajnjom desnicom.
Ipak, nedavni uspon stranke ne može se ignorisati. Kikl, koji je bio ministar unutrašnjih poslova za vrijeme kratkotrajne koalicije Slobodarske stranke s Narodnom strankom bivšeg kancelara Sebastiana Kurca, poznato je lice u Briselu. Jedan od njegovih prvih poteza kao ministra unutrašnjih poslova bila je promjena imena austrijskih centara za registraciju tražilaca azila u “Centre za odlazak”.
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola rekla je nedavno za austrijski list da ima “ozbiljne dvojbe” u pogledu toga da je Kikl podoban za bilo koju ministarsku dužnost.
“Njemu se jednostavno ne može vjerovati”, rekla je Metsola. Idući redovni izbori u Austriji nisu predviđeni do jeseni iduće godine, ali kontinuirane napetosti u sadašnjoj koaliciji kancelara Karla Nehamera čija Narodna stranka trenutno zaostaje za Slobodarskom strankom za osam postotnih bodova, povećavaju izglede da bi se na birališta moglo ići i prije.
“Nisam postao stranački vođa da bih vodio u anketama, nego da pobijedim na izborima”, rekao je nedavno Kickl.
On obećava da će iskoristiti austrijski veto u Evropskom savjetu kako bi poništio, kako tvrdi, “besmislene” sankcije protiv Rusije.
Tokom nedavne posjete Budimpešti, gdje se sastao sa svojim mentorom Orbanom, nije tajio da ima za cilj pretvoriti Austriju u novu Mađarsku, koju je pohvalio kao “utočište nacionalnog samoodređenja i otpora globalističkoj intervenciji iz Brisela”.
Slobodarska stranka, koju su osnovali bivši nacisti pedesetih i koja je u svijetu poznata po tzv. Ibica skandalu, koji je srušio Kiklova prethodnika Hajnc-Kristijana Štrahea, ima dugogodišnje veze s Rusijom. Štrahe je potpisao sporazum o partnerstvu s Putinovom strankom Jedinstvenom Rusijom 2016. godine.
Premda Kikl insistira da je taj aranžman istekao, on i drugi čelnici Slobodarske stranke ne kriju naklonost prema Rusiji. Stranka je na primjer predložila desetine proruskih rezolucija u austrijskom parlamentu od početka Putinovog otvorenog rata protiv Ukrajine.
Objavila je takođe desetine saopštenja u zadnjih godinu dana u kojima je pozvala na ukidanje sankcija Rusiji.
Migracije su i dalje glavna tema Slobodarske stranke. Budući da je broj zahtjeva za azilom u Austriji prošle godine porastao tri puta, najviše u EU, to je pitanje koje birači razumiju.
U skladu s Kiklovom retorikom o “tvrđavi”, mnogi prioriteti Slobodarske stranke fokusirani su na kulturni identitet. Jedna inicijativa za spasavanje austrijskih gostionica, na primjer, obećala je subvencije, ali samo ako primaoci poslužuju “tradicionalne i regionalne specijalitete”.
Druga je tražila da djeca na školskim igralištima govore njemački. Takve ideje austrijski mediji često ismijavaju, ali čini se da to dobro prolazi kod mnogih birača. Stranka je u januaru završila na drugom mjestu na regionalnim izborima u Donjoj Austriji, najvećoj pokrajini u zemlji, razbivši dugogodišnju apsolutnu većinu Narodne stranke.
