Religioznost je definirana kroz četiri kategorije: važnost religije, pohađanje vjerskih službi, učestalost molitve i vjera u Boga.
U ovom istraživanju, visoko religiozna definirana je kao svaka odrasla osoba koja je ima visok skor u najmanje dvije od četiri navedene kategorije, a da nemaju nizak skor ni na jednoj od ostlaih: pohađanje vjerskih službi najmanje jednom mjesečno, dnevna molitva, vjerovanje u Boga sa apsolutnom sigurnošću i isticanje važnosti religije. Ako neka osoba ima nizak nivo religioznosti na samo jednoj od kategorija, a vrlo visoko na preostale tri, onda se i dalje smatra “visoko religoznom” osobom.
Koristeći se ovom kombinovanom mjerom, primjetno je da su državljani Centralne i Istočne Evrope skloniji visokoj religioznosti.
Religioznija Centralna i Istočna Evropa
U Armeniji i Grčkoj, otprilike polovica ispitanih je visoko religiozna. S druge strane, tek svaka deseta osoba u Danskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu može se smatrati visoko religioznom.
Slična je situacija i ako pogledamo pojedinačne kategorije religioznosti – u Centralnoj i Istočnoj Evropi religija je važnija, ljudi više pohađaju vjerske službe, češće se mole i u većoj mjeri vjeruju u Boga sa apsolutnom sigurnošću. Ali postoje i odstupanja u zemljama Zapadne Evrope – 37 posto Portugalaca je visoko religiozno, što je znatno odstupanje od prosjeka ‘komšiluka’.
Religiozna regija
Istraživanjem su obuhvaćene i tri države užeg regiona – Hrvaska, Srbija i Bosna i Hercegovina. U Bosni i Hercegovini gotovo polovica spada u grupu visoko religioznih (46 posto), u Hrvatskoj 44 posto, a u Srbiji 32 posto.
Pogledamo li pojedinačne kategorije religioznosti, vidimo da su države regije uglavnom u samom vrhu liste.
Bosna i Hercegovina druga je u kategoriji “važnost religije” – 54 posto kaže da je religija vrlo važna u njihovim životima. Jedino su Grci imali veći postotak – 55 posto. Hrvatska je na šestom mjestu sa 42 posto, a Srbija na devetom, sa 34 posto.
U Hrvatskoj 40 posto ispitanih je reklo da pohađa vjerske službe najmanje jednom mjesečno, istim postotkom je na četvrtom mjestu iza Poljske, Rumunije i Italije. U BiH svaka treća osoba (35 posto) pohađa vjerske službe na mjesečnoj razini, a u Srbiji svaka peta (19 posto).
Dvije trećine ljudi u BiH vjeruje u Boga sa apsolutnom sigurnošću
I po učestalosti molitve Hrvatska je prva u regiji – 40 posto Hrvata reklo je da se moli svaki dan i na četvrtom su mjestu, iza Moldavije, Armenije i Rumunije. U BiH, 32 posto kaže da se svakodnevno mole, a u Srbiji 27 posto.
Dvije trećine ljudi u BiH (66 posto) kaže da vjeruje u Boga sa apsolutnom sigurnošću. Ispred njih su samo još Armenija (79 posto) i Gruzija (73 posto). U Srbiji 59 posto ljudi vjeruje u Boga sa apsolutnom sigurnošću. Sličan je postotak u Hrvatskoj – 57 posto.
U nastavku istražite mapu religioznosti u evropskim državama.
(Istraživački centar Pew, agencije)
