FAO indeks cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u martu u prosjeku 128,5 bodova, poskočivši za 2,4 posto u odnosu na februar, prema revidiranom podatku.
U februaru su cijene porasle prvi put od avgusta prošle godine, i to za 1,1 posto. Godišnje poređenje pokazuje da su cijene hrane u martu bile više za jedan posto.
Rast cijena u martu odražava prije svega uticaj rata na Bliskom istoku i posljedičnog skoka cijena energije i vještačkih đubriva. Trgovci očekuju preusmjeravanje određenih prehrambenih namirnica u proizvodnju etanola i biodizela, ali i smanjenje pojedinih usjeva zbog viših troškova proizvodnje.
Gorivo umjesto hrane
U takvim uslovima u martu je najviše poskupio šećer, za čak 7,2 posto u odnosu na februar, uz očekivanja trgovaca da će u uslovima skoka cijena nafte na svjetskim tržištima najveći svjetski izvoznik Brazil veći dio šećerne trske iz nadolazeće žetve usmjeriti u proizvodnju etanola.
Oštro su poskupjela i biljna ulja, za 5,1 posto. Suncokretovo ulje poskupjelo je zbog kontinuirano tijesnog snabdijevanja iz regije Crnog mora, a palmino i repičino ulje prije svega zbog skoka cijena nafte i očekivane snažnije potražnje za repicom u sektoru proizvodnje biodizela.
Žitarice su takođe osjetno poskupjele, za 1,5 posto u odnosu na februar, uz skok cijena pšenice zbog prognozirane suše u SAD i očekivanja o slabijoj sjetvi u Australiji pod uticajem viših cijena vještačkih đubriva.
Rast cijena donekle su obuzdali dobri uslovi u Evropi i takmičenje među izvoznicima u uslovima još uvijek stabilnog snabdijevanja. Cijene kukuruza tek su blago porasle budući da je obilna ponuda prevagnula nad strahovanjima zbog viših cijena vještačkih đubriva i veće potražnje u proizvodnji etanola.
Mlijeko i mliječni proizvodi poskupjeli su prvi put od jula prošle godine, i to za 1,2 posto, odražavajući prije svega rast cijena mlijeka u prahu i maslaca, koje su prevagnule nad nižim cijenama sira. Poskupjelo je i meso, za 1,0 posto. Snažna sezonska potražnja podigla je cijene svinjetine u Evropskoj uniji, a govedina je poskupjela zbog smanjenog izvoza iz Brazila.
Manje pšenice
U odvojenom izvještaju o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je povisio prognozu o proizvodnji žitarica u 2025. godini na 3,036 milijardi tona, što bi značilo rast od 5,8 posto u odnosu na 2024.
U 2026. proizvodnja pšenice mogla bi se pak smanjiti za 1,7 posto, na 820 miliona tona, procijenili su u FAO-u, ali bi trebalo da se zadrži iznad prosjeka u proteklih pet godina.
Niže cijene i nepovoljni vremenski uslovi trebalo bi da ograniče proizvodnju pšenice u EU, Rusiji i SAD. U Indiji bi trebalo da dosegne najviši nivo otkad se objavljuju podaci, a u Iranu, Turskoj i širom sjeverne Afrike biće bolja nego lani zahvaljujući pojačanim padavinama.
FAO ipak upozorava da sukob na Bliskom istoku i posljedični pritisak visokih cijena energije i vještačkih đubriva na troškove proizvodnje i lance snabdijevanja unosi pojačanu neizvjesnost u prognozu, posebno za predstojeću sjetvu na južnoj hemisferi i proljećnu sjetvu na sjevernoj.
Manje marže, koje odražavaju više cijene inputa te stagnirajuće ili niže cijene, takođe bi mogle uticati na odluku poljoprivrednika o sjetvi kukuruza u zemljama sjeverne hemisfere, dok poljoprivrednici razmatraju prelazak na usjeve koji zahtijevaju manje vještačkih đubriva, dodaju, istakavši ipak da je razmjera tog uticaja i dalje neizvjesna.
Svjetska potrošnja žitarica trebalo bi da u sezoni 2025./2026. poraste za 2,4 posto, na rekordnih 2,945 milijardi tona, pokazuju nove procjene FAO, odražavajući očekivani skok u potrošnji krupnozrnatih žitarica.
Zalihe bi do kraja sezone u julu ove godine trebalo da budu za 9,2 posto veće nego na njenom početku i dosegnu rekordnih 951,5 miliona tona, izračunali su u najnovijem izvještaju. Nova prognoza odražava veće zalihe u Evropskoj uniji zbog sporijeg tempa izvoza i veće zalihe u Iranu zbog pojačanog uvoza, napominju.
Trgovina žitaricama trebalo bi da u tekućoj sezoni poraste za 3,6 posto, pokazuju nove procjene, na 505,3 miliona tona.
