Kako piše The Wall Street Journal, poljska ekonomija 2025. godine dosegnula je vrijednost od bilion dolara, čime se zemlja približila ulasku među 20 najvećih svjetskih ekonomija. Poređenja radi, početkom devedesetih, nakon pada komunizma, Poljska je bila na nivou značajno siromašnijih država, dok danas po nekim pokazateljima nadmašuje i Japan, prenosi Večernji list.
Rast ekonomije pritom ostaje stabilan. Prošle godine bruto domaći proizvod porastao je za 3,6 odsto, nakon 3,0 odsto godinu prije. Od početka tranzicije devedesetih prosječan godišnji rast iznosio je oko 4 odsto, što Poljsku svrstava među najuspješnije evropske ekonomije.
Ovakav razvoj temelji se na snažnoj domaćoj potrošnji i kontinuiranim javnim ulaganjima, dijelom finansiranim iz fondova Evropske unije. Stabilno tržište rada i rast plata dodatno su podstakli ekonomsku aktivnost, dok su ulaganja modernizovala industriju i ubrzala razvoj digitalnih usluga.
Ekonomista Marcin Piatkovski ističe da je riječ o “nedovoljno ispričanoj priči o uspjehu”, naglašavajući kako Poljska predstavlja primjer uspješnog približavanja razvijenijim članicama EU. Ključ uspjeha vidi u otvorenim tržištima, institucijama i pravilima koja su omogućila dugoročno održiv rast, a ne samo u evropskim fondovima.
Zemlja je nakon pada komunizma brzo razvila snažan privatni sektor i diverzifikovanu industriju, što joj je omogućilo otpornost na krize. Uz izuzetak pandemije, Poljska je jedina članica EU koja od devedesetih nije prošla kroz recesiju.
Model privlači pažnju evropskih zvaničnika
Ovaj model razvoja danas privlači pažnju evropskih zvaničnika, naročito u kontekstu usporavanja rasta i fragmentacije globalne ekonomije. Poljska, koja danas iz Njemačke uvozi više robe nego Kina, sve se češće ističe kao primjer uspješne ekonomske integracije.
U isto vrijeme, zbog svoje geopolitičke pozicije na prvoj liniji rata u Ukrajini, Poljska je postala i ključan stub evropske odbrane. Izdvaja veći udio BDP-a za odbranu od bilo koje druge članice EU te raspolaže najvećom stalnom vojskom u EU.
Ali ulazak među vodeće ekonomije donosi i nove izazove. Očekuju se veći troškovi rada, slabiji prinosi na ulaganja i smanjenje sredstava iz EU fondova, koji bi mogli dostići vrhunac već 2026. godine. Uz to, budžetski deficit od 6,8 odsto BDP-a značajno premašuje evropski prag od 3 odsto, što znači da će vlada morati ograničiti potrošnju i povećati prihode.
Dodatni problemi
Dodatni problem predstavlja demografija. Kao i ostatak Evrope, Poljska se suočava sa starenjem stanovništva i odlivom radne snage u inostranstvo. Dolazak više od 1,5 miliona ukrajinskih izbjeglica privremeno je ublažio taj pritisak, ali dugoročno će biti potrebno privući nove radnike i prilagoditi tržište rada.
Uprkos izazovima, analitičari smatraju da Poljska ima dobru polaznu poziciju zahvaljujući relativno niskom nivou privatnog zaduženja, što otvara prostor za dalja ulaganja.
Sljedeći veliki cilj zemlje je članstvo u gripi G20, gdje je već pozvana kao gost. Ulazak u taj krug dodatno bi ojačao njen međunarodni uticaj, ali i potvrdio uspješnost modela koji se temelji na otvorenim tržištima, snažnim institucijama i stabilnim pravilima – vrijednostima koje su, kako upozoravaju stručnjaci, danas sve više pod pritiskom.
