Novim porezom na dobit energetskih kompanija računa se da će se u državnu blagajnu sliti dvije do četiri milijarde eura.
S ratom u Ukrajini plin je postajao sve skuplji, pa su elektrane koje rade na njega morale enormno povećati cijene. Zbog važeće zakonske situacije, hidro, vjetroelektrane i solarne elektrane tada su morale naplaćivati ovu cijenu svoje električne energije. Dobit poduzeća bila je shodno tome visoka. EU je stoga krajem rujna odlučila da se ti nasumični profiti energetskih kompanija trebaju u određenoj mjeri umanjiti.
Konačno, u petak su vicekancelar Werner Kogler i ministar financija Magnus Brunner predstavili austrijsko rješenje koje se sastoji od dvije ključne mjere. Kolektivni zakon uključuje “Doprinos za energetsku krizu za fosilna goriva” koji se odnosi na naftne i plinske tvrtke i “Doprinos za energetsku krizu za električnu energiju” koji predstavlja ograničenje prihoda za proizvođače električne energije.
Dakle, ako su zarade plinskih i naftnih kompanija (nafta, prirodni plin, ugljen i rafinerije) više od 20 posto iznad prosjeka u posljednje četiri godine, 40 posto poreza se plaća na te zarade. Uz dostatna vrijedna ulaganja u obnovljivu energiju, ova dodatna porezna stopa pada na 33 posto.
Za proizvođače električne energije postavljena je gornja granica prihoda od 180 eura po MWh, a bez prihvatljivih ulaganja u obnovljive izvore energije iznosi samo 140 eura.
S tih 40 posto još uvijek se krećete u donjem polju u usporedbi s EU. U Češkoj se čak 60 posto nasumičnih nagrada skine, dok je u Francuskoj, Nizozemskoj i Hrvatskoj maksimum 33 posto.
Uredba Europske unije propisuje da se sredstva moraju koristiti za mjere pomoći uslijed visokih cijena energije. Vlada je već provela neke takve mjere potpore. Očekuje se da će kočnica cijena električne energije samo za kućanstva stajati do 4 milijarde eura. Osim toga, računi za električnu energiju smanjeni su s kompenzacijom troškova energije u iznosu od oko 600 milijuna eura.
(kroativ.at)
