Tomasu Stapliju Bantenu ranije ovog mjeseca trebalo je da istekne ugovor na Al Šamalu, teretnom brodu koji prevozi prirodni gas, ali je zbog pandemije ostao “zarobljen” na brodu, piše britanski Gardijan.
– I dalje utovaramo, plovimo i istovaramo teret, ali počinjemo polako da shvatamo da smo zarobljeni. S broda se ne može otići – kaže Tomas.
Tomas je jedan od 150.000 mornara koji su zarobljeni na svojim brodovima i prisiljeni da, uprkos tome što su mnogima ugovori istekli, rade unedogled.
Mnogi od njih imaju porodice, ali ne znaju kad će ih ponovo vidjeti.
Teretnim brodovima obavlja se oko 90 odsto svjetske robne trgovine, a oko 1.200.000 mornara često radi u opasnim uslovima, sedam dana u nedjelji.
Britanija, Španija i Holandija proglasile su ih ključnim radnicima u doba pandemije virusa korona, ali oni su na ivici – rade više nego što je napisano u ugovorima, premoreni su i pod stresom.
Međunarodna federacija radnika u transportu (ITF) primila je više izvještaja o članovima posada koji su u stanjima opasnim po život, ali kojima je onemogućena hitna pomoć u lukama, iako njihove bolesti nisu vezane za virus korona.
Sindikati i pomorske organizacije upozoravaju na zdravstvenu i sigurnosnu krizu i pokušavaju da lobiraju kod vlada da dopuste članovima posada povratak kući, ali zasad imaju malo uspjeha u tome.
Evropska komisija je izdala smjernice koje bi trebalo da obezbijede sigurno kretanje mornara i brodarskih kompanija i predložila nekoliko luka, uključujući Singapur, Roterdam, Gibraltar i Hong Kong, gdje bi posade mogle sigurno da se smjenjuju.
Međutim, sindikati kažu da vlade država u kojima se te luke nalaze nisu odgovorile.
– Vlade uspijevaju da prebace iz inostranstva svoje državljane kući i putnike sa kruzera, ali 150.000 moreplovaca i dalje su na moru i ne mogu se vratiti kući – kaže Mark Dikinson, generalni advokat sindikata pomoraca Nautilus International.
Kis Virusum, kapetan holandskog teretnog broda, koji se trenutno nalazi kod Madagaskara, kaže da ga brinu umor i depresija kod 21 mornara na njegovom brodu, koji su uglavnom Filipinci.
Čak i da neki od njih uspiju da se vrate na Filipine suočiće se s dodatnim problemima u prekrcanim karantinima u Manili.
– Naš ministar saobraćaja zove nas herojima, ali se ipak prema nama odnose kao prema kriminalcima. Ne možemo sići s broda, čak ni po zdravstvenu pomoć. U Holandiji su u domovinu vratili sve one koji su bili na godišnjem odmoru, ali na nas su zaboravili – kaže 61-godišnji Virsum, Holanđanin koji je na moru proveo 43 godine.
Jedan od najvećih problema je taj što moreplovci u lukama nemaju uobičajena prava kada je riječ o zdravstvenoj pomoći. Fabricio Barselona iz ITF kaže da dnevno prima 10-15 mejlova koji se odnose na neki zdravstveni problem, ali da su to samo oni problemi za koje se zna.
Ove nedjelje je Međunarodna pomorska organizacija upozorila 174 države članice da će se globalni lanac distribucije prekinuti ako posade na brodovima ne budu zamijenjene.
Gaj Platen, glavni sekretar Međunarodne komore brodara, opisao je situaciju u kojoj se mornari nalaze kao “vremensku bombu”.
On je ukazao da bi se mogli pojaviti problemi u trgovini i, što je još važnije, rizikuje se mentalno zdravlje mornara.
(Agencije)
