Njegovo bogatstvo se procjenjuje na 131 milijardu dolara, što ga službeno čini ne samo najbogatijim čovjekom danas, već i u modernoj povijesti.
Ali on nije ni izbliza najbogatiji čovjek svih vremena, piše BBC. Ta titula pripada nekome za koga ne biste očekivali, dapače za koga gotovo sigurno nikad niste ni čuli. To je Mansa Musa, vlada zapadnoafričkog carstva Mali iz četrnaestog stoljeća – barem prema procjenama objavljenima na specijaliziranim stranicama Money.com 2015. i Celebrity Net Worth 2012.
Top lista najbogatijih: Malijski car ispred Cezara, Rockefellera, Romanova i Gadafija
Prema ovim rang-listama, Mansa je na prvom mjestu najbogatijih ljudi u povijesti, njegovo bogatstvo je “nesagledivo”. Iza njega je čuveni rimski car August Cezar (63 pr.n.e. – 14 n.e.), čije se bogatstvo procjenjuje na 4,6 bilijuna dolara. Za njim slijede kineski car Zhao Xu (1048. – 1085.) i indijski car iz muslimanske dinastije Mogula, Akbar I (1542. – 1605.), i jedan i drugi s “neprocjenjivim bogatstvom”.
Tek nakon toga slijedi nekoliko povijesnih ličnosti iz modernog doba: škotsko-američki industrijalac Andrew Carnegie (1835. – 1919.) s bogatstvom od 372 milijarde dolara i američki poslovni magnat (John D. Rockefeller (1839. – 1937.) s bogatstvom od 341 milijardu dolara. Tu su zatim ruski car kojeg su boljševici ubili nakon Oktobarske revolucije, Nikolaj Aleksandrovič Romanov (1868. – 1918.) s bogatstvom od 300 milijardi današnjih dolara i indijski princ Mir Osman Ali Khan (1886. – 1967.) s 230 milijardi dolara.
Predzadnje mjesto na top-listi deset najbogatijih pripada Williamu Osvajaču (1028.-1087.), engleskom kralju i zadnjoj osobi koja je izvršila uspješnu invaziju na tu zemlju, a na zadnjem mjestu je ni manje ni više nego Moamer Gadafi (1942.-2011.), dugogodišnji vladar Libije, s 200 milijardi dolara.
Musa je bio “bogatiji nego što to itko može opisati” – toliko bogat da su njegovi velikodušni pokloni podređenima srušili ekonomiju čitave regije, piše Money.com o ovom “zlatnom kralju”, kako je još bio poznat.
“Nema načina da se postavi točan iznos njegova bogatstva”
“Zaista nema načina da se postavi točan iznos njegova bogatstva”, pisao je Time u svom članku o 10 najbogatijih ljudi svih vremena iz 2015.
Najbogatiji čovjek u povijesti rođen je 1280. u Maliju, a krunu je naslijedio od svog brata Mansua Abu-Bakra koji je vladao carstvom do 1312., kad je abdicirao kako bi krenuo na istraživačku ekspediciju.
Prema sirijskom povjesničaru iz 14. stoljeća Šibabu al-Umariju, Abu-Bakr je bio opsjednut Atlantskim oceanom i onim što leži iza njega. Navodno je krenuo na ekspediciju preko Atlantika s flotom od dvije tisuće brodova i tisućama muškaraca, žena i robova. Otplovili su, ali nikad se nisu vratili. Neki, poput pokojnog američkog povjesničara Ivana Vana Sertime, spekuliraju da su možda došli do obala Južne Amerike, no za to nema dokaza.
U svakom slučaju, Musa je naslijedio kraljevstvo koje je Abu-Bakr ostavio, a zatim je to kraljevstvo znatno uvećao. Osvojio je i pripojio 24 grada s okolnim selima i zemljom, uključujući Timbuktu. Njegovo kraljevstvo protezalo se više od tri tisuće kilometara, od Atlantskog oceana do današnjeg Nigera, a obuhvaćalo je dijelove današnjeg Senegala, Mauritanije, Malija, Burkine Faso, Nigera, Gambije, Gvineje-Bisao, Gvineje i Obale Bjelokosti.
Mali je bio najveći proizvođač zlata Starog svijeta u to vrijeme
Kako je Mussa postao tako bogat? Odgovor se krije u činjenici da je Mali u vrijeme njegove vladavine postao najveći svjetski proizvođač zlata, s kontrolom nad više od polovice zlata u Starom svijetu, prema Britanskom muzeju. A sve je to zlato, naravno, pripadalo kralju.
“Kao vladar, Mansa Musa je imao gotovo neograničeni pristup najvrjednijem izvoru bogatstva u srednjovjekovnom svijetu. Veliki centri trgovine koji su trgovali zlatom i drugim dobrima također su bili na njegovu teritoriju i nagomilao je bogatstvo svojom trgovinom”, objasnila je Kathleen Bickford Berzock, povjesničarka umjetnosti koja se specijalizirala za afričku umjetnost.
Malijsko carstvo je trajalo od 800. do 1550. godine. Iako je bilo izuzetno bogato zlatom, nije bilo poznato. To se promijenilo kad je Musa, pobožni musliman, odlučio otići na hodočašće u Meku s golemom karavanom, prolazeći na putu preko pustinje Sahare i Egipta. U karavani je navodno bilo čak 60 tisuća ljudi, uključujući cijeli njegov dvor i dužnosnike, vojnike, zabavljače – tzv. griote, trgovce, goniče deva i 12 tisuća robova, kao i stada koza i ovaca za hranu.
Stanovnici ovog putujućeg grada bili su odjeveni u zlatni brokat i najfiniju perzijsku svilu – čak i robovi. Stotine deva teglile su svaka po desetke kilograma zlata. Musa je po dolasku u Kairo ostavio takav dojam na egipatsku prijestolnicu da je Al-Umari, koji je posjetio Kairo tek 12 godina nakon što ga je Musa posjetio, zapisao kako su građani Kaira i dalje s divljenjem pričali o posjetu.
Poklanjao je toliko zlata da je upropastio ekonomiju
A Musa je tako velikodušno darivao zlato po Kairu tijekom svog tromjesečnog posjeta da je srušio cijenu zlata u cijeloj regiji na 10 godina, uništavajući ekonomiju. Deprecijacija zlata zbog Musina dijeljenja dovela je do ekonomskih gubitaka od 1,5 milijardi današnjih dolara diljem Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, procjenjuje američka tehnološka kompanija SmartAsset.com.
“Zlatni kralj” je na povratku opet prošao kroz Egipat, a tada je prema nekim izvještajima pokušao pomoći ekonomiji zemlje, uklanjajući zlato iz opticaja tako što ga je posuđivao natrag uz visoke kamate od egipatskih zelenaša. Prema drugim izvještajima, kralj je trošio i poklanjao toliko da je ostao bez zlata.
Malijski grioti, koji su pjevači, povjesničari i pripovjedači u jednom, bili su ljuti na njega zbog njegovog rasipanja zlata. “Davao je toliko malijskog zlata putem da ga zabavljači ne vole veličati u svojim pjesmama jer misle da je rasipao lokalne resurse izvan carstva”, kaže Lucy Duran iz Škole afričkih i orijentalnih studija u Londonu za BBC.
Ipak, baš je ta pretjerana velikodušnost proslavila Musu i stavila Mali na kartu svijeta – i to doslovno, jer u Katalonskom atlasu iz 1375. nalazi se crtež afričkog kralja na zlatnom prijestolju u Timbuktuu s komadom zlata u svojoj ruci. Timbuktu je postao afrički El Dorado, a ljudi su dolazili izdaleka i izbliza da bi ga vidjeli. Još u 19. stoljeću je imao mitski status kao izgubljeni grad zlata na kraju svijeta koji je privlačio europske istraživače i lovce na bogatstvo, 500 godina nakon Musinih pothvata.
(Idnex.hr)
