Objavljene su liste pod nazivom “Čistih petnaest”, sa najmanje ostataka pesticida, i “Prljavih dvanaest”, sa najviše ostataka. Ovogodišnji izvještaj posebno ističe prisustvo takozvanih “vječnih hemikalija” PFAS u određenim vrstama voća.
Vodič zasnovan na hiljadama uzoraka
EWG objavljuje svoj vodič svake godine od 2004. Izdanje za 2026. godinu zasniva se na podacima američkog ministartstva poljoprivrede (United States Department of Agriculture -USDA), koje je sprovelo testiranja na 54.344 uzorka iz 47 vrsta voća i povrća.
Svi proizvodi su prije testiranja oprani pod tekućom vodom 15 do 20 sekundi, a uklonjene su im i nejestive kore, poput onih na avokadu ili citrusima. Uprkos takvoj pripremi, u uzorcima su i dalje pronađeni ostaci 264 različita pesticida. Na osnovu tih nalaza, EWG rangira namirnice prema učestalosti i koncentraciji hemikalija, kao i njihovoj toksičnosti.
“Liste nemaju za cilj da obeshrabre ljude da jedu voće i povrće, već da im pomognu da bolje razumiju šta se može nalaziti na njihovim namirnicama kako bi mogli da donose informisane odluke u prodavnici”, objasnio je Varun Subramaniam, naučni analitičar EWG-a, prenosi Index.hr.
Poseban akcenat na “večnim hemikalijama”
Jedno od najznačajnijih otkrića u ovogodišnjem izvještaju bila je detekcija PFAS pesticida. Konkretno, fludioksonil je pronađen u 14% svih uzoraka, kao i u gotovo 90 % breskvi i šljiva. Među 10 najčešće otkrivenih hemikalija našla su se i dva dodatna PFAS pesticida, fluopiram i bifentrin.
“PFAS je klasa od više od 10.000 sintetičkih hemikalija poznatih kao ‘vječne hemikalije’ zbog njihove izuzetne postojanosti u životnoj sredini”, kaže Subramaniam.
On dodaje da, iako je potrebno više istraživanja, rane studije ukazuju na to da bi njihovi razgradni produkti mogli predstavljati reproduktivne i razvojne rizike. Takođe ističe zabrinutost zbog istovremene izloženosti većem broju hemikalija, čiji bi kombinovani efekat mogao biti štetniji od pojedinačnog.
Kako smanjiti izloženost pesticidima
Subramaniam naglašava da koristi ishrane bogate voćem i povrćem nadmašuju rizik od izloženosti pesticidima.
“Zaključak je da bi ljudi trebalo i dalje da jedu mnogo voća i povrća, bilo da je iz organske ili konvencionalne proizvodnje”, poručuje.
Kako bi se smanjila izloženost, EWG preporučuje biranje organskih verzija namirnica sa liste “Prljavih dvanaest” kad god je to moguće. Takođe se savjetuje temeljno pranje voća i povrća pod tekućom vodom najmanje 20 sekundi prije konzumacije, što može značajno smanjiti količinu ostataka.
“Čistih petnaest” za 2026.
Gotovo 60% uzoraka sa liste “Čistih petnaest” nije imalo mjerljive ostatke pesticida. Ananas, slatki kukuruz i avokado, koji su na vrhu liste, imaju i najnižu ukupnu toksičnost pesticida. Ovih 15 namirnica ima najniže nivoe ostataka pesticida: ananas, slatki kukuruz, avokado, papaja, luk, slatki grašak, špargle, kupus, karfiol, lubenica, mango, banane, mrkva, pečurke i kivi.
“Prljavih dvanaest” za 2026.
Na 96% uzoraka sa liste “Prljavih dvanaest” otkriveni su pesticidi. Ukupno su pronađena 203 različita pesticida, a većina uzoraka sadržala je u prosjeku četiri ili više vrsta. PFAS pesticidi pronađeni su na 63% uzoraka sa ove liste, dok je 90% krompira sadržalo klorprofam, sredstvo protiv klijanja koje je zabranjeno u Evropskoj uniji. Ovih 12 vrsta voća i povrća proglašeno je najkontaminiranijima: špinat, kelj (uključujući raštiku i gorušicu), jagode, grožđe, nektarine, breskve, trešnje, jabuke, kupine, kruške, krompir i borovnice.
