Manje oružja za Ukrajinu?
Austrijski vojni istoričar Markus Rajzner opisuje rat na Bliskom istoku kao “strateški poklon za Rusiju i Kinu“. Prema njegovom mišljenju, Rusija može u svoju korist da iskoristi to što je pažnja Zapada usmjerena na novi sukob. “Ukrajina bi tako mogla da bude prebačena na sporedni front. U najgorem slučaju, to znači još manje resursa, kao što su, konkretno, protivvazdušne rakete Patriot – jer Sjedinjenim Državama sada treba oružje za novi rat“, rekao je za DW taj stručnjak s Vojne akademije u Viner Nojštatu.
Ihor Semivolos, direktor Kijevskog centra za bliskoistočne studije, takođe smatra da postoji opasnost od manjka vojnih resursa vitalnih za Ukrajinu. Ujedno, kaže Semivolos, produžavanje rata učinilo bi Zapad “popustljivijim u svojim naporima da okonča rat u Ukrajini”, što bi ojačalo poziciju Rusije.
“Za Ukrajinu je svaki brzi kraj rata u Iranu bolji od njegovog nastavka“, slaže se i ukrajinski publicista Vitalij Portnikov. Prema riječima oba stručnjaka, idealna opcija bila bi pobjeda SAD i Izraela, uz kolaps sadašnjeg iranskog režima. Čim Iran postane predvidljiviji i prestane da prijeti svojim susjedima, to bi značilo “stabilnost na Bliskom istoku i slabljenje političke i ekonomske moći Kine i Rusije u regionu“, objasnio je Portnikov u intervjuu za DW.
Visoke cijene nafte i gasa su dobra stvar za Rusiju
Jedna od najozbiljnijih globalnih posljedica produženog rata u Iranu je predvidljiva: dugoročni porast cijena nafte i gasa. “To je u interesu Moskve”, naglašava Portnikov. To bi značajno povećalo sposobnost Rusije da nastavi rat u Ukrajini. U tom slučaju, smatra on, Kremlj će pokušati da ponudi Evropi energiju po niskim cijenama u zamjenu za ustupke u vezi s podrškom Ukrajini.
Novi rat na Bliskom istoku već je značajno uticao na globalne cijene nafte. Cijena barela sirove nafte marke Brent prešla je 80 dolara 3. marta, dok je sredinom prethodne nedjelje bila oko 71 dolar. Do toga je došlo zbog de fakto blokade Ormuskog moreuza od strane Irana. Tom rutom transportuje se nafta iz Persijskog zaliva do Indijskog okeana, a odatle do drugih regiona svijeta.
Ostaje, međutim, nejasno koliko će dugo trajati period rasta cijena nafte i u kojoj će mjeri Rusija imati od toga koristi. Vilfrid Jilge, stručnjak za Rusiju i Ukrajinu u trustu mozgova Njemački savijet za spoljne odnose (DGAP), sumnja da će dugoročni efekti visokih cijena nafte moći da nadoknade gubitke koje je Rusija pretrpjela zbog sveobuhvatnih zapadnih sankcija povezanih s ratom u Ukrajini. “Iako Rusija ove godine neće propasti zbog sankcija i ekonomske krize, uočavamo krizu u ruskoj ekonomiji koja se više ne može poreći”, rekao je on za DW.
Dalji gubitak ugleda Rusije
Štaviše, uprkos svim potencijalnim prednostima za Rusiju, rat u Iranu otkriva i njenu značajnu slabost: Moskva trenutno nije u mogućnosti da podrži Iran, jednog od svojih najvažnijih saveznika. To, prema Jilgeu, koristi Ukrajini. “Vidimo da Rusija, zbog rata u Ukrajini, više ne može da održi svoju dominaciju u drugim regionima“, rekao je stručnjak. On zato smatra kako je sasvim moguće da će oni koji su bliski Vladimiru Putinu sve više početi da se pitaju “kakvog smisla ima nastaviti da se troši energija u Ukrajini ako se položaj generalno pogoršava”.
U tom kontekstu, trebalo bi pomenuti i svrgavanje režima moskovskog saveznika Bašara el Asada u Siriji krajem 2024. godine i hapšenje lidera Venecuele Nikolasa Madura od strane SAD početkom januara. Moskva ni na jedan od ta dva događaja nije odgovorila.
Ukrajinsko iskustvo za Bliski istok
Ukrajina bi takođe mogla da ojača svoju poziciju zahvaljujući iskustvu u obaranju iranskih dronova. Rusija je intenzivno koristila te dronove, posebno na početku rata, ali sada i sama proizvodi svoje. Iran je, pak, posljednjih dana svojim dronovima napadao američke vojne objekte u zemljama Zaliva i druge objekte u regionu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da bi Kijev mogao da pošalje specijaliste u region Zaliva da presreću te dronove.
“Zalivske države mogle bi da imaju koristi od stručnosti ukrajinske vojske, a zauzvrat bi se povećala spremnost iz tog regiona da se podrži Ukrajina“, smatra austrijski stručnjak Markus Rajzner. Prema njegovom mišljenju, takva podrška mogla bi da se ostvari i u obliku sankcija protiv Rusije i u obliku finansijske pomoći Ukrajini.
Evropa bi takođe trebalo da sada pojača svoju podršku Ukrajini, bez čekanja na kraj rata u Iranu, savjetuje Vilfrid Jilge iz Njemačkog savjeta za spoljne odnose (DGAP). On konkretno predlaže Evropi da intenzivira borbu protiv ruske “flote u sjenci”, koja se koristi i za ilegalni izvoz nafte i u vojne svrhe. “I svakako bi trebalo da sada krenemo napred s opremanjem ukrajinske vojske i pokretanjem novih inicijativa“, dodaje Jilge.
