Oko 350 službenika financijske policije širom zemlje kontrolisalo je ukupno 5.119 ljudi u 1.946 kompanija na 1.205 lokacija, rekao je Blümel u emisiji u nedjelju. 460 prekršaja evidentirano je Zakonom o zapošljavanju stranaca, Opštim zakonom o socijalnom osiguranju, Zakonom o osiguranju za slučaj nezaposlenosti, Zakonom o kontroli plata i socijalnog dampinga i Zakonom o radnom vremenu.
Oglasi protiv 31 osobe
Zbog sumnje na zloupotrebu kratkotrajnih radnih propisa, podnesene su žalbe protiv 31 osobe i proslijeđene su Radnoj grupi zbog lažnih koristi u Federalnom uredu kriminalističke policije. Osim toga, podnesene su žalbe zbog utaje poreza protiv devet osoba prijavljenih na skraćeno radno vrijeme, koje su provjerene.
“U trenutnoj krizi većina kompanija radi na tome da osigura radna mjesta i posao”, rekao je Blümel. “Mi pomažemo ovim kompanijama našim mjerama. Kako bismo zaštitili sve poštene privrednike i pošteno radno stanovništvo, ubuduće ćemo odlučno djelovati protiv bilo kakvih lažnih socijalnih davanja.” Hrabrost s kojom se finansijski policajci često suočavaju tokom kontrola potvrđuje smjer protiv prevare s subvencijama.
Na primjer, prilikom pregleda gradilišta u Waldviertelu pronađeno je troje zaposlenika austrijske kompanije koji su registrirali rad na kratko vrijeme radeći zidarske radove. Pored toga, dve slovenačke kompanije djelovale su kao podizvođači austrijske građevinske kompanije na ovoj lokaciji – jedna je imala šest Bosanaca, a druga srpska koja je radila na toj lokaciji. Za obje slovenačke kompanije nije bilo izvještaja ili dokumenata u skladu s odredbama Zakona o kontroli plaća i socijalnog dampinga. Tako su utvrđene povrede Zakona o kontroli plata i socijalnog dampinga i Zakona o zapošljavanju stranih državljana. Ankete o radu na kraćem vremenu su u toku.
U austrijskoj kompaniji za proizvodnju metala zaposlenik koji nije bio registrovan je „dobrovoljac“. Na jednom glavnom gradilištu u Beču finansijska policija naišla je na 14 neprijavljenih zaposlenika. Ti su zaposleni bili registrirovani prije krize, ali od krize su nastavili raditi na crno.
Nalazi financijske policije prosljeđuju se direktno službi za zapošljavanje (AMS). Kompanije se suočavaju sa velikim kaznama. Kazneni okvir za utaju poreza, ovisno o obliku, može biti znatna kazna do dvostruko utajenog iznosa i do četiri godine zatvora. Zloupotreba grantova može rezultirati zatvorskom kaznom do pet godina, a osim toga postoje visoke kazne za falsifikovanje dokumenata i prevara. Kontrole se ne provode bez prethodne sumnje i analize rizika.
10 milijardi eura dostupno je kao podrška za skraćen rad u okviru paketa pomoći koronavirusa.
(nachrichten.at)
