Tijekom sljedećeg mjeseca če biti uticaj krize na operacije preduzeča biti vidljiv, zato što če zapadne kompanije publicirati izvješća o rezultatima u prvom tromjesečju i pružati investitorima ideju o tome sta očekivati do kraja godine.
Većina tvrtki i dalje će ostati operativna, ali sa kolapsom dobiti. Zbog toga se vodi oštra rasprava trebaju li tvrtke isplatiti dividende. To možda zvuči tko jednostavno pitanje, ali zapravo nije. Otplate dividendi i otkupi dionica način su da dioničar ostvari povrat. Isplata dividendi nemaju samo pogodni uticaj na ulagače u kapital, nego i brojni mirovinski fondovi ovise o stalnom dohotku od dividendi da bi ispunili svoje obveze, ukoliko se dividende smanje, onda umjesto toga oni moraju prodati dionice u točno pogrešno vrijeme, tijekom pada burze. A kada zrele ili novčano bogate tvrtke raspodjeljuju višak novca, on se može reciklirati u finansiranje mladih tvrtki ili doći do tvrtki čiji bilans treba rekonstrukciju. Tvrtke uglavnom nerado prave značajne promjene u svojoj dividendnoj politici. Međutim, dolazi do pritiska zato što niža dobit čini isplatu manje pristupačnom, pa i same vlade, razumno, žele da neke tvrtke sačuvaju svoj novac i kapitalne reserve, takđer mnogi direktori ne žele privući negativnu pažnju javnosti plaćanjem milijardi tijekom krize.
Postoji nekoliko mogućnosti za rješavanje problema, a moglo bi se razvrstati tvrtke u tri klase:
1) Sustavno važna poduzeća u kojima bi vlada trebala zabraniti isplatu dividendi. Tvrtke koje su dobile velika izmirivanja poreznih obveznika trebale bi automatski biti svrstane u ovu kategoriju, vodeći primjer su avio kompanije. Porezni obveznici trebaju biti vraćeni prije nego što ulagači imaju pravo na nagradu. Međutim, to ne znači da bikompanije koje su iskoristile prednosti poticajnih mjera dostupnih svim firmama, trebale smanjiti isplatu dividendi. Ne treba oštediti ekonomiju više nego što već jeste. Banke također spadaju u prvu kategoriju, jer bi se novčani iznos umjesto toga mogao koristiti za podršku većem kreditiranju. Regulatori u Eurozoni i Britaniji već su uveli zabrane dividendi za banke. Američke banke zaustavile su otkup dionica, ali gotovo sve banke još uvijek planiraju isplatu dividendi.
2) Tvrtke koje su finansiski oslabljene, ali smatraju da održavanje pouzdanih dividendi šalje važan pozitivan signal. Ovdje postoji opasnost da akumuliraju dug da bi to učinile. Ta bi strategija mogla zvučati ludo, ali bi zapravo mogla postati uobičajena. Takav primjer mogu biti velike naftne i plinske kompanije.
3) Poduzeća koja imaju jake bilanse i posluju s gotovo punim kapacitetom, na primjer tehnološketvrtke i druge komunalne usluge. Ove tvrtke bi definitivno trebale isplaćivati dividende, a ne zalagati novce. Taj novac može pomoći u održavanju prihoda umirovljenika i drugih štediša. Ulagači bi mogli upotrijebiti novac koji su dobili za dokapitalizaciju da bi pomogli tvrtkama čije su financije razbijene krize poput covi-19, a bit će ih dosta.
(za dunav.at: Gašper Kržič)
