“Najgori scenario je nuklearni incident i to nas najviše zabrinjava”, rekla je Balkhy. “Koliko god se pripremali, ništa ne može spriječiti štetu koja bi pogodila regiju, a na kraju i cijeli svijet, s posljedicama koje bi trajale decenijama.”
Pojasnila je da je osoblje spremno za nuklearni incident u najširem smislu, što uključuje napad na nuklearno postrojenje ili upotrebu takvog oružja. “Razmišljamo o tome i zaista se nadamo da se to neće dogoditi”, dodala je.
Napadi na iranska postrojenja
Američki predsjednik Donald Tramp obećao je “eliminisati neposrednu nuklearnu prijetnju koju predstavlja iranski režim”, iako nije pružio dokaze da Teheran razvija nuklearno oružje. Prošlog juna, SAD su u saradnji s Izraelom izvele napade na nuklearnu infrastrukturu šitom Irana.
Iranska organizacija za atomsku energiju potvrdila je napade na lokacije Fordow, Isfahan i Natanz. SAD i Izrael nastavili su s napadima na nuklearna postrojenja i nakon pokretanja nove ofenzive 28. februara.
I Izrael i Ujedinjeni Arapski Emirati posjeduju nuklearna postrojenja u dometu iranskih projektila, ali zasad nema izvještaja da su ona bila meta napada. Takođe, opšte uvjerenje je da sam Izrael posjeduje značajan arsenal nuklearnog oružja.
Do danas nisu zabilježeni znakovi radioaktivne kontaminacije bilo gdje u regiji. Ipak, Balkhy je pojasnila da bi nuklearni incident, koji bi ljude izložio opasnim nivoima zračenja, mogao uzrokovati teške trenutne povrede pluća i kože te povećati rizik od razvoja raka i problema s mentalnim zdravljem.
Upozorenja iz istorije i strah od eskalacije
Nuklearna nesreća u sovjetskoj elektrani u Černobilju 1986. godine službeno se povezuje sa smrću tridesetak osoba u prvih nekoliko mjeseci, a kasnije je doprinijela hiljadama slučajeva raka štitnjače i visokom nivou anksioznosti među lokalnim stanovništvom.
“Vjerujem da su oni koji poznaju istoriju ranijih incidenata, bilo namjernih ili slučajnih, svjesni o čemu govorimo”, rekla je Balkhy. Procjenjuje se da je između 110.000 i 210.000 ljudi poginulo u američkim nuklearnim napadima na Hirošimu i Nagasaki 1945. godine.
Kako se rat nastavlja, neki visoki zvaničnici počeli su javno nagađati o upotrebi nuklearnih bojevih glava. David Sacks, Trampov savjetnik za vještačku inteligenciju, izrazio je zabrinutost da bi “Izrael mogao eskalirati rat i razmotriti upotrebu nuklearnog oružja”.
Tramp je odbacio tu mogućnost, rekavši novinarima: “Izrael to ne bi učinio.” SZO trenutno edukuje svoje osoblje o tome kako reagovati u slučaju nuklearnog incidenta, što uključuje savjetovanje zvaničnika o rizicima za javno zdravlje i mjerama zaštite.
Napadi na zdravstveni sistem
SZO je zabilježio 46 napada na zdravstvene ustanove i radnike u Iranu i Libanu od početka rata 28. februara, u kojima je ubijeno 38 osoba. Izrael je 13. marta u dva napada u Libanu ubio 14 zdravstvenih radnika. Balkhy je te napade nazvala “tragičnim i neprihvatljivim”, dodajući da zdravstveni radnici moraju biti zaštićeni međunarodnim pravom “u svakom trenutku”.
Zdravstveni radnici i zvaničnici UN-a ranije su optužili Izrael za sistemsko uništavanje zdravstvenog sistema u Gazi. Izrael je odbacio te optužbe, navodeći vojnu nužnost ili, kao u slučaju smrtonosnog napada na bolnicu Nasser prošle godine, “tragičnu nesreću”.
Prema podacima SZO, do sredine 2025. godine 94 posto bolnica u Gazi bilo je oštećeno ili uništeno. Ministarstva zdravstva u Iranu i Libanu izvijestila su o 1.444, odnosno 886 civilnih žrtava do 17. marta. Liban navodi da je u posljednjem bombardovanju ubijeno 107 djece.
Izraelsko ministarstvo zdravstva ne uključuje žrtve u svoje dnevne izvještaje o ratu; prema podacima od 8. marta, vlada je prijavila 13 ubijenih. UN procjenjuje da je između 600.000 i milion iranskih domaćinstava privremeno raseljeno, dok je u Libanu 946.000 samoregistrovanih raseljenih osoba.
