Kada je uveče kapija otvorena – zid je pao – a stotine zapadnih Berlinaca je dočekalo svoje istočne sugrađane. Te večeri se plesalo, a već sutradan je počelo njegovo pravo, fizičko rušenje.
Pad Berlinskog zida postao je simbol ujedinjenja Nemačke, pada komunističkog režima u istočnom dijelu zemlje, ali i u cijelom istočnom bloku.
Zid je bio i simbol Hladnog rata, pa je njegovim nestankom srušena i “Gvozdena zavjesa” između komunističkog istoka i demokratskog, kapitalističkog zapada.
Evropska unija ubrzo je preuzela politiku ujedinjenja cijelog kontinenta, a svijet je ponio “talas optimizma” da će budućost donijeti povezivanje i saradnju.
Okolnosti su se posljednjih godina drastično promijenile, pa 30 godina poslije pada Belinskog zida svijet izgleda daleko podjeljeniji – Velika Britanija želi da izađe iz Unije, širi se opasnost od terorizma, migrantska kriza ne jenjava, a iz Evrope stižu sve jači vapaji zbog rastućeg uticaja Rusije i Kine posebno na jugoistoku Evrope.
“Nemojte između Rusije i Zapada izgraditi zid kao što je bio Berlinski”, poručio je posljednji sovjetski lider Mihail Gorbačov za britansku agenciju Rojters, uoči 30.godišnjice pada Berlinskog zid, čime je ukazao na opasnost od novh zidova koji se dižu širom svijeta.
Kada je riječ o Nemačkoj, 30 godina kasnije gradovi poput Berlina, Drezdena i Lajpciga bilježe razvitak na svim poljima, ali najveći dio nekadašnje Istočne Njemačke, posebno ruralni dijelovi, ozbiljno zaostaje za standardom zapada zemlje.
Podsjeća se da je po ujedinjenju došlo do kolapsa istočnonemčke ekonomije, a milioni ljudi su izgubili posao ili se odselili na zapad.
AP upozorava uspon desničarskog ekstremizma navodeći izborni uspjeh desničarske Alternative za Njemačku u tom dijelu države.
U Saksoniji jačaju i antimigracione grupe i ksenofobija, što je postalo vidljivo po dolasku velikog talasa izbjeglica, kada su se mnogi žalili da vlada izdvaja previše za migrante umjesto da se dovrši reintegracija istočnih Nijemaca.
Nijemci obilježavaju pad Berlinskog zida i sjećanjem na oko 140 ljudi koji su stradali prilikom pokušaja bjekstva za 28 godina njegovog postojanja, dok su mnogi koji su uhvaćeni završili u zatvorima.
Analitičari upozoravaju da ne treba zaboraviti zidove koji su ostali ili su tek sazidani – poput onih između Izraelaca i Palestinaca, SAD i Meksika, ali i onih koje u srcu Evrope podiže Mađarska, “braneći” Šengenski prostor – i ističu da barijere nisu nikada bile, niti će biti rješenje za probleme.
Pad Berlinskog zida je označio i kraj Hladnog rata, ali tri decenije kasnije nove podjele su dovele svijet u novu vrstu napetosti, kako ga je Gorbačov nazvao – Prohladni rat.
(Agencije)
