Uz to, 69 posto žitelja Austrije drži važnim da roba dolazi iz okruženja, što je daleko veća brojka nego na primjer u Njemačkoj ili Švicarskoj. Organski proizvodi također su izuzetno popularni u ovoj zemlji, a i cijena je manje relevantna nego za potrošače u susjednim zemljama.
Otprilike dvije trećine hranu kupuje u manjim količinama kako bi se spriječilo njezino kvarenja ako se ne pojede, a 64 posto izrađuje popise za kupovinu kako ne bi kupovali višak. Više od 80 posto je reklo da bi trebali paziti na pravilno skladištenje hrane i svjesno sačuvati ostatke obroka kako bi ih kasnije konzumirali. To pokazuje “da se ljudi osjećaju odgovornima i žele poduzeti mjere protiv bacanja hrane”, navodi se u istraživanju.
Većina ispitanika također bi smatrala korisnim bolje objašnjenje datuma roka na proizvodima.
Unatoč dobroj svjesnosti o toj temi i strategijama koje se koriste u borbi protiv bacanja hrane, samo u Austriji svake godine 521.000 tona završi u smeću. No, širom zemlje, 80 posto ispitanika smatra kako je bacanje hrane etički neopravdano i da šteti okolini.
(kroativ.at)
