Austrija je bila jedina članica Europske unije koja je zadržala zabranu zapošljavanja za Hrvate punih sedam godina.
Otvaranje tržišta rada događa se za obje zemlje u bitno promijenjenim okolnostima, Austrija ima najveću stopu nezaposlenosti nakon Drugog svjetskog rata te posla više nema ni za domicilno stanovništvo, dok se i u Hrvatskoj nova radna mjesta broje na prste, piše Večernji list.
Austrijske vlasti ističu da se posljednjih sedam godina u Austriju doselilo 13.000 hrvatskih državljana, a u trenutku potpunog otvaranja tržišta i za Hrvate u Austriji je ukupno bilo zaposleno 33.400 hrvatskih državljana, najvećim dijelom u turizmu, industriji, trgovini i građevinskom sektoru. Bez posla i s prijavom na tamošnjem uredu za nezaposlene je oko 7000 hrvatskih građana od približno 83.000 vlasnika hrvatskih putovnica koji žive u Austriji. Njih oko 46.000 rođeno je u Hrvatskoj. U toj zemlji 9 posto radne snage dolazi iz neke od drugih članica EU.
Austrija sada ne očekuje masovniji dolazak hrvatskih radnika, a pojedini analitičari vjeruju da bi mogao uslijediti i obrnuti trend – povratak iseljenih njihovim kućama, i to ne samo iz Austrije nego i iz drugih europskih država. Širenje virusa u pojedinim dijelovima Njemačke otkrilo je da strani radnici koji se zapošljavaju na njemačkim farmama i u klaonicama žive u lošim uvjetima. Ta je zemlja privremeno odgodila otvaranje tržišta radnicima s Balkana.
Prema domaćim službenim izvorima, iz Hrvatske se posljednjih sedam godina iselilo 229 tisuća građana, i to najviše u Njemačku, dok neslužbeni spominju brojku od 350 tisuća. Takav trend doveo je i do manjka radne snage pa je ove godine Hrvatska trebala zaposliti gotovo 80 tisuća stranih radnika, najviše u turizmu i građevini – oko 65 tisuća.
Dosad je iskorištena tek svaka deseta odobrena kvota za nove strane radnike, i to desetak tisuća u građevinskom sektoru i oko pet tisuća u turizmu.
