Podaci su ovo internet sajta Numbeo, koji važi za najveću svjetsku bazu podataka o životnim troškovima, kao i o kvalitetu života.
Gradovi u BiH na ovom sajtu prednjače i u cijenama drugih proizvoda, ali i nameta, a sagovornici “Nezavisnih” kažu da ovi podaci nisu iznenađujući, već očekivani.
Na istom sajtu prema visini cijene stana u centru Banjaluke se nalazi ispred Ria de Žaneira, a cijena mjesečne rente trosobnog stana u gradu na Vrbasu je veća od one u Sarajevu, ali čak i od one u Istanbulu.
Vrtić, državni i privatni, u Banjaluci iznosi oko 260 KM, u Sarajevu oko 280, ali je cijena za oko 20 KM niža u glavnom gradu Njemačke Berlinu, gdje bi vas vrtić mjesečno koštao oko 250 KM.
Karta u jednom pravcu za javni prevoz u Banjaluci iznosi 1,80 KM, u Sarajevu 1,60, a niže cijene karata javnog prevoza ima čak i Moskva, gdje karta košta 1,09 KM.
Za kilogram jabuka u Banjaluci morate izdvojiti oko 1,90 KM, u Beogradu 1,85, u Sarajevu 1,75, dok će vas kilogram ove voćke u Varšavi koštati 1,71 KM.
Da Banjaluka prednjači i u cijeni nekih drugih namirnica pokazuju podaci na ovom sajtu, gdje je prikazano da pola kilograma hljeba iznosi 1,28 KM, a jeftiniji hljeb se može kupiti u Moskvi i košta svega 0,97 KM. Cijena kutije cigareta u Banjaluci košta oko šest KM, a ista količina cigareta od istog proizvođača u Moskvi košta skoro duplo manje – 3,50 KM. Plaćanje komunalija, kao što su struja, voda, grijanje i odvoz smeća, će takođe više koštati građane Banjaluke u odnosu na građane San Franciska, Los Anđelesa, kao i Barselone. Dok u gradu na Vrbasu za ova komunalna davanja mjesečno morate u prosjeku izdvojiti oko 280 KM, u dva kalifornijska grada ćete dati oko 260 KM, dok će vas iste dažbine u Barseloni koštati oko 267 KM.
Građani BiH koji su se odselili u inostranstvo su u emisiji na Nes radiju svjedočili kako se kreću cijene stana, namirnica te goriva u njihovim gradovima u odnosu na cijene u bh. gradovima, te je tako jedan od sagovornika iz Njemačke kazao da je gorivo u manjim gradovima u ovoj zemlji dosta jeftinije nego u BiH.
“Kada sam ušao prvi put u tržni centar u Njemačkoj, ostao sam šokiran. Svi proizvodi su bili jeftiniji nego kod nas. Na primjer, prašak ariel od 9,1 kilograma je oko 18 evra, ako naiđeš na akciju i po 13 evra. Kod nas je isti prašak od šest kilograma 40-45 KM. O kvalitetu neću ni da pričam”, rekao je ovaj sagovornik.
Drugi sagovornik iz Dablina kaže da je u Banjaluci živio kao podstanar, te da mu je tada plata u BiH bila 800 KM, a rentu je plaćao 320 KM.
“Ovdje radim za nešto više od 3.000 evra, rentu plaćam 700 evra. Ostale cijene su dosta niže, tako je litra dizela 1,3 evra, a kilogram mesa je oko pet evra”, naveo je on.
Zagrepčanin, koji se uključio u emisiju na Nes radiju, kazao je da u ovom hrvatskom gradu kvadrat stana nije manja od 2.500 evra, a u centru oko 3.500 evra, s prosječnom platom od 900 evra, te da oko 60 odsto ljudi ima platu i manju od toga.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, je za “Nezavisne” rekla da ovakvi podaci nisu iznenađujući, jer u BiH ne postoji strategija koja nije vezana za povećanja cijena.
“Sve kompanije da bi namirivale svoje manjkove idu preko leđa građana, potrošača, dižući cijene”, kazala je Marićeva. Kada je riječ o svim ostalim davanjima, pa i ovim koja se tiču rente, dodala je, to je nešto što su u ovom udruženju i ranije primijetili.
“Kada mnoge zemlje u Evropi u ovom periodu pandemije ni ne razmišljaju o dizanju cijena, mi u BiH imamo nerealne cijene. Podizanje cijena građevinskog materijala nije toliko da bi se zbog toga cijena kvadrata stana dizala i do četiri ili pet puta”, navela je Marićeva te dodala da ni kvalitet gradnje u BiH nije ni blizu kvalitetu u Evropi. Dodala je da su bh. građani u odnosu na državljane drugih evropskih zemalja skloniji da dižu stambene kredite, olako se zadužuju, nesvjesni da pandemije u cijelom svijetu pravi probleme sa zaposlenošću.
Admir Čavalić, ekonomski analitičar iz “Multi” Tuzla, kazao je da postoji nekoliko razloga zašto su cijene više u bh. gradovima u odnosu na druge evropske i svjetske gradove.
“Kada govorimo o nekretninama, mi nemamo dinamično tržište, što znači da je ono vrlo kruto i determinirano odnosima dijaspore. Činjenica je da BiH spada u deset zemalja u svijetu po jačini vlastite dijaspore, a to uvjetuje rast cijena nekretnina”, rekao je Čavalić. S druge strane, navodi on, BiH de facto ima otvorenu ekonomiju, koja je vezana za EU.
“To uvjetuje da imamo globalne cijene, a sa druge strane niska produktivnost rada i visoki nameti uzrokuju niske nadnice, što opet uzorkuje izuzetno nizak životni standard”, pojasnio je Čavalić.
Najveća svjetska baza podataka o životnim troškovima
Beograd se nalazi na četvrtom mjestu na listi najskupljih gradova u Evropi po cijenama nekretnina u odnosu na visinu prihoda, objavljeno je na sajtu Numbeo koji važi za najveću svjetsku bazu podataka o životnim troškovima, kao i o kvalitetu života.
Naime, odnose cijene nekretnina i prosječnih prihoda u Beogradu iznosi visokih 19,77, prema proračunu stranice Numbea koju je osnovao Mladen Adamović, bivši softverski inženjer Gugla iz Srbije, piše hrvatski Indeks.
Beograd se tako nalazi iza Moskve (odnos 21,12), koja je na prvom mjestu, Pariza (20,97), Splita (19,77), a ispred Vladivostoka (18,63), Gdanjska (18,31), Praga (17,97) i Milana (17,85).
Od gradova među najskupljim iz Srbije je i Novi Sad, koji na 23. mjestu, s odnosom 14,67, ispred Firence (14,37) i Stokholma (14,22).
Od gradova u regionu, dosta su visoko plasirani i Banjaluka (13,75), koja se nalazi na 30. mjestu, ispred Barselone i Porta i Zagreb na 33. mjestu sa odnosnom 13,47. Zanimljivo je da je London, koji ima reputaciju grada s nepodnošljivo visokim cijenama nekretnina, tek na 20. mjestu, s odnosom od 15,65.
(Nezavisne, Index.hr)
