Platforma navodi da je donijela ovu odluku jer korišćenje vještačke inteligencije (AI) za brzo generisanje teksta “često krši nekoliko osnovnih pravila o sadržaju Wikipedije”.
Postoji nekoliko manjih izuzetaka. Urednici mogu da koriste velike jezičke modele (LLM) kako bi usavršili sopstveno pisanje, ali samo ako se tačnost teksta naknadno provjeri. Pravilo naglašava da je razlog tome činjenica da LLM “mogu otići dalje od onoga što ste tražili i promijeniti smisao teksta tako da on više nije potkrijepljen navedenim izvorima”.
Urednici takođe mogu da koriste ove modele kao pomoć pri prevođenju. Međutim, moraju dovoljno dobro da vladaju svim jezicima kako bi uočili greške. I u ovom slučaju, informacije moraju biti provjerene zbog mogućih netačnosti.
“Moja iskrena nada je da ovo može da podstakne širu promjenu. Da osnaži zajednice na drugim platformama i da ovo postane pokret samih korisnika koji će odlučivati da li je vještačka inteligencija dobrodošla u njihovim zajednicama i u kojoj mjeri”, napisala je administratorka Wikipedije pod pseudonimom Chaotic Enby. Ona je takođe nazvala ovu politiku “otporom protiv ‘enshitifikacije’ (kvarenja digitalnih usluga) i agresivnog nametanja vještačke inteligencije od strane mnogih kompanija posljednjih godina”.
Bitno je napomenuti da svaka verzija Wikipedije ima svoja nezavisna pravila i uredničke timove. Neki mogu da odluče da prihvate jezičke modele, dok drugi mogu da odu i korak dalje. Na primjer, Wikipedia na španskom jeziku potpuno je zabranila upotrebu ovih modela, bez ikakvih izuzetaka za usavršavanje teksta ili prevod.
Takođe, identifikovanje teksta koji je napisala vještačka inteligencija nije egzaktna nauka, pa bi ljudski moderatori na Wikipediji povremeno mogli da previde određene dijelove lošeg AI sadržaja. Ovo je vjerovatnije na stranicama koje se rjeđe kontrolišu.
