“Ko je već prije krize imao malo novca sada ima još manje”, ukazala je politolog Barbara Prainsak.
Prema njenim riječima, taj razvoj se mogao vidjeti već nakon prve dvije i tri nedjelje.
Pogođeni su prije svega samohrani roditelji, osobe sa niskim formalnim obrazovanjem i lica migrantskog porijekla.
Tako je, na primjer, svaki sedmi, koji je završio samo osnovno obrazovanje, izgubio posao u prvom mjesecu krize.
Prije svega nezaposleni i korisnici socijalne pomoći u studiji su istakli da imaju egzistencijalne strahove.
Osobe, koje se opisuju kao veoma usamljene, prema istraživanju, tokom krize su pribjegli alkoholu.
Prainsak je dodala i da je korona virus kriza povećala solidarno ponašanje građana, dodajući da ljudi, koji nisu ugroženi od virusa, ostaju kod kuće u cilju zaštite rizičnih grupa.
Međutim, ukazala je i na opasnost da bi prije svega stariji ljudi, usljed posljedica korona virus krize, mogli biti posmatrani negativno, jer su prikazivani kao rizične grupe koje svi moraju zaštititi.
Tako su mnogi rekli da se ne smije žrtvovati normalan život mladih za dobrobit starijih.
Kaže da je bila zapanjena kako je brzo došlo do preokreta kod solidarnosti, a Prainsak vidi paralele kod promjene raspoloženja tokom izbjegličke krize 2015. godine.
(Agencije)
