Ruski plaćenici ovih dana sletjeli su u Venecuelu kako bi branili njihovog predsjednika Nicolasa Madura, donosi Reuters. Jedan Reutersov sagovornik govori da je čuo glasine o čak 400 plaćenika,ali drugi izvori govore da je riječ o manjim grupama.
Službeni stav ruskih vlasti je da nemaju ikakve informacije o takvim plaćenicima, ali Reutersovi izvori govore da je riječ o pojedincima povezanima s notornim Wagnerom.
Wagner tajna je kompanija, bez poznate adrese, broja telefona ili nekih službenih podataka, a regrutuju stotine bivših ruskih vojnika, većinom specijalaca. Posljednjih nekoliko godina sve su prisutniji na brojnim svjetskim ratištima..
Kompaniju se prošle godine našla pod sankcijama SAD zbog njihove povezanosti sa separatistima u istočnoj Ukrajini. Odigrali su i veliku ulogu u Siriji, a desetak plaćenika ubijeno je ili ranjeno u američkim napadima u februaru koji su uslijedili nakon napada na grupu koju podržava SAD. Njihova meta bila je jedno od najbogatijih naftnih polja u Siriji u provinciji Deir Ezzor. Kompanija nije komentarisala ove navode.
Bijela kuća pokušavala je sakriti detalje okršaja američkih snaga sa ruskim plaćenicima. Navodno se stotinu ruskih plaćenika borilo uz sirijske vojnike, a sukobili su se s 40 američkih komandosa uz značajnu podrški iz vazduha. Pucnjavu je, navodno, Pentagon opisao kao čin samoobrane zbog napada jedinica sirijskih vladinih snaga.
Pripadnici Wagnera sudjelovali su i na bojištima Sirije.
Nedavno su se pojavili i u Sudanu koji graniči sa Centralnoafričkom Republikom. Izvještaj UN-a pokazalo je kako su ruski instruktori trenirali vojnike Centralnoafričke republike. Prije nešto više od godinu dana sudanski predsjednik Omar al-Bashir sreo se s Vladimirom Putinom u Sočiju i zatražio “zaštitu od agresivnih američkih akcija” i da se ruski vojni stručnjaci pošalju u Sudan “kako bi snabdijeli sudanske vojne jedinice”.
U Centralnoafričkoj republici Rusi, navodno, kombinuju humanitarni posao s vojnom obukom i bavljenja rudarstvom. Jedan izvor s terene ispričao je medijima kako su vidljivo prisutni u tri rudnika te da su najviše zainteresovani za eksploataciju dijamanata i zlata. Drugi izvori reći će kako Rusi često organizuju mobilne klinike za lokalno stanovništvo u isto vrijeme kad i svoje izvođače radova i vojnu opremu.
Utvrditi vlasništvo ruskih kompanija uključenih u Siriji, Sudanu i Centralnoafričkoj republici, nije lako, no CNN je uspio utvrditi kako je nekoliko kompanija povezano sa Jevgenijem Prigožinim, kojeg često zbog njegovih veza sa Kremljem nazivaju “Putinovim čifom”.
U SAD-u su ga optužili da je podržavao “fabriku trolova” u St. Petersburgu poznatu kao Internet Research Agency, koja je kreirala lažne profile na društvenim mrežama tokom predsjedničkih izbora u SAD-u 2016. godine.
Prigozhin kontroliše mrežu ruskih kompanija uključujući i Concord Management and Consulting. Ministarstvo financija SAD-a kaže kako Wagnerom upravlja Dmitrij Utkin, koji je bio sankcionisan. Neko istog imena bio je direktor Concorda. No i Prigožin i Concord već su ranije zanijekali povezanost sa Wagnerom.
“Nemamo nikakvih informacija o ovoj organizaciji”, rekli su iz Concorda.
Concord Management bavi se osporavanje različitih tvrdnji po američkim sudovima dok je Prigožin u to vrijeme rekao “kako ga ni najmanje nije briga” za američke sankcije i da će “prestati jesti u McDonaldsu”.
Još jedna ruska kompanija s interesima je M-Finans, koju vodi 54-godišnji Evgenij Khodotov. Sami će pod svojom glavnom djelatnosti navesti “vađenje dragog kamenja”. CNN je utvrdio kako njihovi podaci o registraciji navode e-mail adresu s istom domenom koju ima kompanija nazvana Concord Catering, još jedna kompanija koja je dio Prighozinovog carstva.
Khodotov je radio kao policijski službenik u istražnoj jedinici za organizovani kriminal u St. Petrogradu. Mnogi od bivših zaposlenika jedinice nastavili su raditi na bezbjednosnim poslovima za Prigožina, navodi Denis Korotkov, novinar Fontanka.ru koji istražuje aktivnosti Wagnera od 2013. godine.
Ruski nezavisni medij Fontanka otkrio je kako kompanija Wagner šalje vojnike u Siriju te da su izravno sudjelovali u borbama za oslobađanje Palmire tokom aprila 2016. godine. Iako u to vrijeme službeno nisu postojali, novinar Korotkov otkrio je da su u borbama za Palmiru sudjelovali i borci Wagnerova “Srpskog voda”.
“Ta grupa nije imala neko veliko značenje. Rekli su mi da je riječ o grupici od 10 ili 20 ljudi. I sad mi izvori govore da se u Wagneru nalazi nekoliko ljudi s Balkana, ali kako mi tokom istrage nisu ništa značili, nisam se raspitivao ni za njihovo državljanstvo”, ispričao je Korotkov u razgovoru za Express.
Jedan od rijetkih imenovanih Srba u Wagneru je Davor Savičić, državljanin Bosne i Hercegovine sa stalnim prebivalištem u ruskom gradu Himkiju. Savičić je već ranije za srpske medije decidirano negirao svoje djelovanje u Wagneru te je redovito ponavljao da živi u Himkiju, gdje se bavi građevinskim poslovima.
Priznao je da je neko vrijeme proveo na istočnoukrajinskom ratištu u okolici grada Luhanska, ali da je nakon ranjavanja završio svoj ratni put.
“U Doboju imam porodicu, a sina iz prvog braka namjeravam dovesti sebi. U RS i Srbiju ne planiram dolaziti. Građevina mi je jedini posao, a s ratovanjem nemam nikakve veze”, rekao je Savičić za Večernje novosti. Međutim, Korotkov napominje kako je Savičić bio dio Wagnera te da za to postoje dokazi. Tvrdi Korotkov da su Savičića nekoliko puta svjedoci vidjeli u kampu za obuku u ruskom selu Molkinu, neformalnom sjedištu jedinice Wagner.
(express.hr)
