Čak 53 posto gradskog područja u Beču čine zelene površine. Čak se i u samom središtu grada pored parkirališnih mjesta mogu se naći male, privatne zelene oaze kao što su balkoni, vrtovi, ali i unutarnja dvorišta ili krovne terase. Upravo su oni od velike važnosti u borbi protiv velikih vrućina te zaštiti klime i bioraznolikosti u gradu.
Ozelenjene površine isparavaju vodu, hlade prostore u svojoj neposrednoj blizini te pružaju stanište i izvor prehrane za kukce i ptice. Kako bi potaknuo građane da u što većoj mjeri ozelenjuju svoje životne prostore, Grad Beč potiče ozelenjivanje krovnih terasa. Površina krovnih terasa koje se mogu ozeleniti u austrijskoj prijestolnici iznosi čak 5.000 ha, a za njihovo ozelenjivanje stavljeno je i do 20.200 eura na raspolaganje.
Ozelenjivanjem fasada zgrade se rashlađuju, a zimi čuvaju toplinu. Beč sufinancira njihovo ozelenjivanje i s do 5.200 eura. Unutarnja dvorišta pružaju mjesto odmora i u gusto izgrađenim gradskim područjima, a za njihova ozelenjivanja Bečani mogu dobiti i do 3.200 eura. U sve to uključeno je i savjetovanje o odgovarajućim biljkama i sustavima sadnje i uzgoja, piše EurocommPR.
Od 2008. Grad Beč odlikuje zelene površine uređene na posebno ekološki prihvatljiv način i primjere uspješnog ozelenjivanja životnih prostora, bilo da se radi o vrtovima, fasadama, balkonima, krovnim terasama ili unutarnjim dvorištima. Tako je nedavno vrt s jezercem u gradskom okrugu Hietzing odlikovan kao zelena oaza. Zbog nekorištenja gnojiva i kemijskih sredstava za prskanje i zaštitu biljaka u vrtu je nastao pravi prirodni raj za veliku noćnu paunčad, viline konjice, smeđe krastače, male vodenjake, jelenjake i žute perunike.
225 zelenih oaza u Beču
Posljednjih je godina odlikovano 225 zelenih oaza. Član gradskog poglavarstva za zaštitu okoliša Jürgen Czernohorszky naglasio je kako svaka pojedina zelena oaza pozitivno utječe na gradsku klimu te pružajući hladovinu i isparavajući kišnicu pomaže u rashlađivanju tijekom ljetnih mjeseci. Ozelenjivanje fasada bršljanom, divljom lozom ili glicinijama nije samo ugodno za oko, nego može i znatno smanjiti korištenje klima-uređaja. Biljke penjačice su dobra mjesta za gniježđenje ptica, a divlje pčele i leptiri još će u kasnu jesen oblijetati cvjetove bršljana. Takva vertikalna livada doprinosi očuvanju bioraznolikosti u grada, a stanovnici zgrade mogu u njoj uživati iz prve ruke. Pretvaranje krovnih terasa u zelene oaze zahtijeva još manje truda: umjesto šljunka može se postaviti mahovina ili žednjak, a vrt obogatiti gredicama. „Grad Beč potiče svoje građane da ozelenjivanjem svojih životnih prostora pridonose povećanju životne kvalitete i biološkoj raznovrsnosti u gradu“, izjavio je Czernohorszky.
Ozelenjene fasade, krovovi i unutarnja dvorišta samo su neki od projekata kojima se Grad Beč bori protiv toplinskih otoka i klimatskih promjena. Tako se u austrijskoj prijestolnici godišnje posadi i do 4.500 stabala, a dosadašnjih 60 kilometara uređenih plaža za kupanje uz Dunav se neprestano proširuje. Osim toga Beč do 2025. godine planira urediti dodatnih 400.000 kvadratnih metara zelenih površina u što spada primjerice 30.000 kvadratnih metara veliki park u okrugu Seestadt Nord. Raspršivači vodene maglice, prskalice i česme kojih je u Beču oko 260 snižavaju temperaturu javnog prostora u kojem su postavljene, a i pružaju oblik zabave za najmlađe. Za projekte pojedinih gradskih okruga u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica, Grad Beč je do kraja 2025. godine stavio ukupno 100 milijuna eura, tj. 20 milijuna eura godišnje, na raspolaganje.
