I to od povijesne inflacije kakve nije bilo proteklih 70 godina i sada iznosi, za Austrijance dosad nezamislivih 11, 2 posto, do odluke austrijske savezne Vlade da znatno poveća vojni proračun unatoč neutralnosti Austrije.
“Neutralnost nije siguran zaštitni štit, koji jamči našu sigurnost. Ali to je zasigurno tehničko naoružavanje naših trupa”, poručila je austrijska ministrica obrane Klaudia Tanner.
I to nakon što je savezni kancelar Karl Nehammer ponosno najavio da će Austrija do 2032. svoj vojni proračun povećati za 16 milijardi eura, kako bi prema kancelarovim riječima “nadoknadila dosad propušteno”, što se tiče vojske i obrambene doktrine.
Dakle, velika promjena – i neutralna Austrija se naoružava.
Tako su sada u središtu austrijskih unutarnjo-političkih zbivanja odjednom nalaze obrambena i sigurnosna politika, s posebnim žustrim raspravama o neutralnosti Austrije, izvještavaju austrijski mediji.
Za austrijskog kancelara Nehammera nema nikakve dvojbe oko ostanka austrijske neutralnosti:
“Neutralnost je bila, sada je, i ostati će na korist Austrije”.
Oporbeni liberali Neosa na čelu sa svojom šeficom Beatom Meinl-Reisinger tvrde da Austrija mora razmisliti o svojoj budućoj sigurnosnoj doktrini i vječnom neutralitetu. I ugledati se na Švedsku i Finsku koje su odlučile napustiti neutralnost i priključiti se NATO vojnom savezu.
Neutralnost je danas bila i tema na izvanrednom zasjedanju Nacionalnog vijeća austrijskog parlamenta, pod naslovom “Godinu dana rata u Ukrajini”, koje je održano na zahtjev liberala Neosa.
Prelomna vijest uoči današnjeg zasjedanja Nacionalnog vijeća bilo je priopćenje iz direkcije Parlamenta kako će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski krajem ožujka virtualno se obratiti austrijskim parlamentarcima. I to u sklopu priredbe koja će se održati u parlamentu uoči početka zasjedanja austrijskog Nacionalnog vijeća.
Nakon te vijesti odmah se je javio šef desne Slobodarske stranke (FPÖ) Herbert Kickl i oštro napao ne samo saveznu vladu i vladajuću koaliciju “narodnjaka (ÖVP) i Zelenih, nego i oporbene socijaldemokrate (SPÖ) i Neos da dozvoljavaju obraćanje ukrajinskog predsjednika koji je u ratu s Rusijom, austrijskim parlamentarcima.
“Za jednu u Ustav upisanu neutralnu državu to je No-Go”, istakao je Kickl dodavši: “Ovaj rat Rusije protiv Ukrajine je protivan međunarodnom pravu i jasno je za osuditi, ali to nije naš rat. Preuzmite konačno odgovornost za našu domovinu Austriju i njeno stanovništvo! Vratite se na tlo našeg Ustava i u skladu s njim respektirajte, cijenite i ispunite životom našu vječnu neutralnost, umjesto što je uništavate”.
Nakon što je jedan od govornika Neosa navodno rekao da je “tako i Hitler argumentirao”, zasjedanje je na zahtjev Kicklovog FPÖ-a prekinuto da se provjeri da li je navedena izjava ušla u protokol sastanka.
Danas, na godišnjicu rata u Ukrajini oglasio se i austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen preko Twittera video porukom, kojom je “prijateljicama i prijateljima” u Ukrajini zajamčio solidarnost Austrije.
“Mi smo na vašoj strani tako dugo dok god to bude potrebno”, poručio je austrijski predsjednik dodavši: “Austrija želi dati svoj doprinos mirnoj, uspješnoj i slobodnoj budućnosti Ukrajine”. Rat u Ukrajini nazvao je “odvratnom” i “neopravdanom agresijom”.
Austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg također se je oglasio preko Twittera povodom godišnjice. Zajamčio je Ukrajini da će joj Austrija davati potporu i s njom biti solidarna “tako dugo dok će to biti potrebno”.
Schallenberg je od Rusije zatražio da “odmah okonča rusku agresiju i bezuvjetno povuče ruske trupe, te ponovno uspostavi suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine”.
“Od prvog smo dana na strani Ukrajine. Austrija je primila više od 90.000 izbjeglica iz Ukrajine, od kojih je njih 50.000 ostalo u Austriji. U odnosu na BDP je Austrija broj 1, po slanju humanitarne pomoći”, ustvrdio je austrijski šef diplomacije.
Prema statističkim podacima, vojno neutralna Austrija je dosad poslala Ukrajini humanitarnu pomoć u vrijednosti od 630 milijuna eura, i nalazi se u sredini ljestvice europskih zemalja koje su humanitarno pomogle Ukrajini proteklih godinu dana.
Unatoč spremnosti na pomoć, mala i još uvijek relativno bogata Austrija također “stenje” pod teretom rata u Ukrajini.
Ne samo zbog velike ovisnosti o ruskom plinu, koju nastoji riješiti na razne načine, nego i zbog razarajući visoke povijesne inflacije i ogromnih poskupljenja, prije svega energenata i hrane u posljednjih godinu dana, koja sve više zabrinjavaju i raslojavaju Austrijance.
(Fenix)
