Kako navodi Finanz.at, ključna mjera je takozvana garancija cijene struje od 10 centi neto po kilovat-času. Prema najavama austrijske vlade, mehanizam bi se aktivirao ako cijena struje za domaćinstva tokom tri mjeseca bude iznad 16,5 centi po kilovat-času, a istovremeno veleprodajne cijene tri mjeseca budu iznad 165 evra po megavat-času.
Ako se ti uslovi ispune, domaćinstvima bi se osnovna potrošnja do 2.900 kilovat-časova godišnje obračunavala po cijeni od 10 centi neto po kilovat-času. Sve što se potroši iznad tog iznosa i dalje bi se plaćalo po tržišnoj cijeni.
Na ovaj način vlada želi da zaštiti prosječna domaćinstva od naglih skokova cijena, ali istovremeno da zadrži motivaciju za štednju energije. To znači da bi domaćinstva s vrlo velikom potrošnjom, na primjer zbog grijanja na struju, bazena, saune ili drugih velikih potrošača, i dalje plaćala dio računa po višoj tržišnoj cijeni.
Kontrolu nad kretanjem cijena trebalo bi mjesečno da sprovodi regulatorna agencija E-Control. Entlastung, odnosno olakšica za građane, trebalo bi da se obračunava direktno preko računa za struju, što znači da domaćinstva ne bi morala posebno podnositi zahtjeve.
Vlada navodi da se novi zaštitni mehanizam neće finansirati direktno iz budžeta, nego iz dodatnih prihoda postojećeg energetskog kriznog doprinosa koji plaćaju energetske kompanije. Time se želi izbjeći ponavljanje modela skupih jednokratnih pomoći koje su tokom prethodne energetske krize značajno opteretile javne finansije.
Ako se tržište nakon krize smiri, predviđen je i tromjesečni prelazni period kako domaćinstva i preduzeća ne bi odjednom ponovo bila izložena punim tržišnim cijenama.
Paralelno s mjerama za domaćinstva, austrijska vlada najavljuje podršku i za privredu. Za mala i srednja preduzeća planiran je jedinstveni dodatak po kilovat-času, dok bi energetski intenzivna industrija od 2027. godine trebalo da dobije posebnu podršku kroz takozvani industrijski model cijene struje.
Prema dostupnim pojašnjenjima, kod industrijske mjere ne radi se o jednostavnom fiksiranju cijene kompletne potrošnje na pet centi. Prema pravilima EU o državnoj pomoći, može se subvencionirati do 50 posto energetski intenzivne potrošnje, a taj dio može biti djelimično podržan tako da cijena u određenim slučajevima bude spuštena prema pet centi po kilovat-času.
Austrijska vlada ovim mjerama prvi put uvodi trajniji krizni instrument umjesto pojedinačnih ad hoc pomoći. Cilj je da se u slučaju novog energetskog šoka brže zaštite građani i privreda, ali i da se spriječi novi talas inflacije izazvan naglim rastom cijena struje.
Za domaćinstva u Austriji najvažnije je da se mehanizam neće aktivirati odmah pri svakom manjem poskupljenju, nego tek ako cijene duže vrijeme ostanu iznad utvrđenog praga. Time se nova garancija predstavlja kao sigurnosna mreža za krizne periode, a ne kao stalno ograničenje cijena struje, prenosi GPMaljevac.
