Napuštanje znači brisanje iz registara pri parohijama, a ne odricanje od vjere stečene krštenjem.
Njemačka biskupska konferencija navodi da katolička crkva u Njemačkoj sada ima 19,2 miliona članova, što je 23 odsto ukupne populacije. Godinu dana ranije, bilo je 19,7 miliona.
Evangelističkim pokrajinskim crkvama pripadalo je na dan 31. decembra 2025. oko 17,4 miliona ljudi. Krajem 2024. je bilo 17,9 miliona.
Osim zbog istupanja, crkve svake godine gube stotine hiljada članova zbog smrti. Rađanja i novi ulasci u crkvu ni približno ne mogu da nadoknade ovaj gubitak.
Predsjednik Biskupske konferencije Hajner Vilmer izrazio je žaljenje zbog mnogo istupanja.
Ipak, apelovao je da se “ne stavlja glava u pijesak”. Kao dobar znak naveo je da posjećenost bogosluženjima ponovo blago raste.
“Smatram pozitivnim i to što je broj prvih pričesti i krizmi ostao stabilan”, rekao je Vilmer, koji je prošlog mjeseca izabran na čelo Biskupske konferencije.
Ali crkveni pravnik Tomas Šiler kaže da su ovakve izjave “zamagljivanje stvarnosti”.
“Brojke su i dalje dramatične”, rekao je Šiler za dpa. “Trista hiljada je ogroman broj – to ne može nikoga ostaviti ravnodušnim. Gubitak povjerenja se nastavlja.”
U javnosti se često pretpostavlja da je razlog za talas istupanja iz crkava želja ljudi da uštede na crkvenom porezu. To može igrati ulogu, ali studije su pokazale da to nije presudno.
Ključni razlog je taj što su se mnogi ljudi otuđili od crkve i jednostavno više ne vjeruju u Boga.
EKD je prije tri godine objavila obimnu studiju o članstvu u crkvi. Prema toj studiji, danas se 56 odsto Nijemaca izjašnjava kao potpuno nereligiozno.
Samo jedna trećina preostalih članova crkve tvrdi da definitivno ne razmatra istupanje iz crkve.
Sve manje ljudi tokom djetinjstva i mladosti ima bilo kakav kontakt sa vjerom. Vjera se više ne prenosi s generacije na generaciju kao nekada.
Bez crkvene prakse i povezanosti s nekom zajednicom, vjera u Boga u većini slučajeva brzo iščezne ili se uopšte ne razvije.
Pored toga, primjetna je pasivnost većine članova. Samo mali dio crkvenih članova redovno posjećuje nedjeljne mise ili učestvuje u životu zajednice.
Tradicionalno katoličko ili evangelističko okruženje, poput onog koje je iskusio poznati njemački zabavljač Harald Šmit, gotovo da se u potpunosti raspalo.
“Krštenje, prva pričest, krizma – sve se to podrazumijevalo”, ispričao je nekadašnji voditelj i revnosni katolik. Crkva je, dodao je, bila i “centar zabave u selu” – sve se tamo odvijalo.
Danas se crkva bori sa mnogim drugim pogledima na svijet i životnim stilovima. U tom kontekstu neki istraživači čak tvrde da je iznenađujuće što još toliko ljudi ostaje u crkvi.
Jedan od razloga je, kaže sociolog religije Detlef Polak, što široki slojevi društva prihvataju hrišćanske vrijednosti poput ljubavi prema bližnjem. Zbog toga mnogi ostaju u crkvi, čak i ako više ne vjeruju.
