Istraživanje zauzima suprotni stav od popularne pretpostavke da su dani novčanica i kovanica odbrojani, umjesto da predviđa da će novac biti u upotrebi decenijama zbog dubokog ukorijenjenog povjerenja u njegovu vrijednost u neizvjesnim vremenima.
“Kada ljudi raspravljaju o budućnosti plaćanja, imaju tendenciju da predviđaju kraj gotovine”, navodi se u studiji.
“Naše je mišljenje drugačije. Ne samo što mislimo da će gotovina još dugo postojati, mi vidimo da prelaz na digitalna plaćanja ima takav potencijal da učini ništa manje od ponovnog uspostavljanja uravnotežene globalne ekonomske moći”, navode iz Deutsche Banke.
Umjesto toga, u narednoj deceniji digitalna plaćanja rasće laganom brzinom, što će dovesti do “izumiranja plastične kartice”, jer mobilna plaćanja obuhvataju dvije petine kupovine u trgovini u SAD-u, što je četverostruko više u odnosu na trenutni nivo.
Sličan rast očekuje se i u ostalim razvijenim zemljama, međutim, različite će zemlje osjetiti različite nivoe smanjenja gotovine i plastičnih kartica. Na tržištima u nastajanju učinak bi mogao stići i prije, gdje mnogi kupci prelaze direktno s gotovine na mobilno plaćanje, a da nikad ne posjeduju plastičnu karticu.
Za uvid u budućnost analitičari gledaju na Kinu, gdje je vrijednost internetskih plaćanja jednaka tri četvrtine BDP-a, gotovo dvostruko više u odnosu na udio u 2012. Danas se nešto manje od polovine kupovina u trgovini u Kini radi putem digitalnog novčanika, što je daleko iznad nivoa na razvijenim tržištima.
Deutsche Bank je takođe zdušna u pogledu potencijala privatnih digitalnih valuta, napominjući da će rast korisnika blockchain novčanika nastaviti da odražava broj korisnika interneta, a do kraja decenije biće ih 200 miliona, što će udvostručiti trenutni nivo.
“To će potaknuti vlade, banke, korporacije i pružatelje plaćanja koji imaju koristi od digitalizacije plaćanja”, navodi se u istraživanju.
“A kad se zemlje i kompanije na kraju osvrnu na način na koji su prešle na digitalno plaćanje, može postati vrlo očito kako su ispunili svoj položaj u svjetskoj ekonomiji.”
(indikator.ba)
