Tri su opća zapažanja o poslovnom raspoloženju:
○ Prvo je da kompanije nisu krive za krizu. Za razliku od „dotcom“ krize u 2000-01 i financijske krize 2007-09, koje su nastale kao posljedica špekulativnog ponašanja, ovaj ekonomski šok je nalik više ratu ili Cunamiju, gdje su svi žrtve doista i zaslužile podršku.
○ Drugo, većina tvrtki ušla je u krizu u prilično solidnom stanju, rast zaposlenosti je bio u porastu, narudžbe su relativno pune, a svjetski trgovinski tokovi su opušteni.
○ Treće, Kina je nakon nekoliko dana propasti na globalnom tržištu postupno otvorila neke tvornice i ukinula neke svoje mjere obustave. To govori u prilog oporavku u obliku slova V, ili u najboljem slučaju u obliku slova U.
Sada – 4 mjeseca poslje početka krize, nezaposlenost je velika, a tvrtke se obraćaju vladama radi financijske pomoći. Neke će tvrtke bankrotirati i ako dobiju podršku vlade. Udio tvrtki koje odlaze iz posla snažno će utjecati na povjerenje potrošača i imat će utjecaj na oblik oporavka, kao i mogućnost drugog vala bolesti nakon ukidanja ograničenja. Gledajući svijet poslie covid-19 krize sugerira da vidimo utvrđene trendove koji če se ubrzati.
Jedan od prevladavajućih trendova prije krize bio je dinamičan M&A posao, trenutne situacije mogu stvoriti puno prilika za korporativna preuzimanja i promjene strategije. Kineska vlada može podrzati svoje državne firme da izađu na globalno tržište kupnjom na primjer problematičnih automobilskih kompanija u Europi. Cijena dionica Daimlera manja je od polovice od one kada je Geely, kineski proizvođač automobila, kupio 10% udjela u 2018. Automobilske tvrtke također mogu vidjeti ponude tehnoloških kompanija koje bi željele poboljšati suradnju. Zdravije aerodromske tvrtke, poput Katara i IAG-a, vlasnika British Airwaysa, mogu iskoristiti priliku od svojih bankrotiranih suparnika i pokušati kupiti i druge konkurente i preuzele apsolutno vodstvo. Privat equity firme, koji imaju novac ulagača, mogu početi otkupljivati dobavljače u raznim industrijama, svjesni da će, kada se potražnja povrati, takve tvrtke vidjeti svoje prve plodove. Velike korporacije počet će kupovati manje, a manje tvrtke će se pokušati spojiti sa sličnim.
Globalni dobavljački lanci učinili su zapadne kompanije vrlo ovisnima o dobavljačima iz Kine, u svjetlu trgovinskog rata i drugih rizika od poremećaja poslovanja, mnoge su globalne tvrtke smanjile ovisnost o Kini pronalazeći dobavljača drugdje u Aziji. Ali akutni stadijum kineske krize coiv-19 jasno je pokazao koliko je Kina suštinska i dalje pružalac „inputa“ za takve tvornice drugdje u Aziji i širom svijeta. Ono na što tvrtke trebaju paziti je da grade mrežu po svom izboru dobavljača izvan Kine, čak i ako to povećava troškove i smanjuje učinkovitost. Vijetnam, Mjanmar, pa čak i Indija razmatrani su najcjelovitije. U nekim industrijama (i zemljama) to može značiti vraćanje proizvodnje kući. To bi se moglo učiniti na ekonomičan način, jer razvijene zemlje imaju napredniju robotiku i nove pristupe proizvodnji. Kako su se IT koristili za stvaranje lanaca opskrbe globalnim, sada ih se može vratiti na regionalnu razinu.
Izgradnja digitalnih veza bila je temelj za rast i prije krize, sada je postala svojstveni dio svakoga od nas i učinila nam da shvatimo da IT može ponuditi više nego što smo u početku mislili. Najbolji primer je videokonferencijska kompanija Zoom. Društvo je imalo ca. 10 milijuna korisnika u Januaru 2020, većina ih je koristila za poslovne sastanke, sada nudi 200 milijuna ljudi, ne samo na sastancima, već i s Tai Chi kursevima i drugim karantenskim internetskim predavanjima. E-trgovina, još jedan živopisan primjer, postigla je nove visine jer se ljudi odluče naručiti putem interneta da ne bi bili izloženi virusu. Maloprodaje su ispunile svoje ciljeve za korištenje mrežnih platformi postavljenih nekoliko godina unaprijed, što bi moglo ostati, jer su mnogi od nas ponovno otkrili prednosti i pogodnosti internetske kupovine.
Ovaj trend će biti dobra vijest za velike kompanije. Velike tvrtke imaju bolji pristup tržištima kapitala što im daje dodatnu prednost u odnosu na manje konkurente. A da i ne spominjem kako je država općenito spremnija za suradnju sa velikim tvrtkama, jer ih veličina i obično širok portfelj proizvoda čine lakšim. Imajte na umu da će neko vrijeme vlada trošiti najviše.
Mnogo je više opipljivih trendova koje je pojačao Covid-19, nadam se da će se oni razvijati na nabolje kada se kriza završi.
Za dunav.at: Gašper Kržić
