“Surova stvarnost s kojom se svi moramo suočiti – posljedice ovog sukoba mogle bi se osjećati mjesecima ili čak godinama koje dolaze. Ovo je druga velika energetska kriza u kratkom razdoblju od četiri godine”, rekla je Fon der Lajen u raspravi o strategiji EU-a kao odgovoru na krizu na Bliskom istoku, njenim implikacijama na cijene energije i dostupnost đubriva.
“Gubimo pola milijarde evra dnevno”
Istakla je da je u Evropskoj uniji u 60 dana sukoba račun za uvoz fosilnih goriva povećan za više od 27 milijardi evra za istu količinu energije uvezenu prije rata.
“Gubimo gotovo 500 miliona evra dnevno”, rekla je. Stoga se Evropa mora osloboditi od zavisnosti od fosilnih goriva.
Predsjednica Komisije navodi da su države članice s više niskougljeničkih izvora u svom energetskom miksu manje pogođene krizom, istakavši primjer Švedske.
“Na primjer, u Švedskoj, kada cijena gasa poraste za 1 evro po megavat-času (MWh), račun za struju raste samo za 0,04 EUR po MWh, jer gotovo sva švedska električna energija dolazi iz obnovljivih izvora i nuklearne energije”, rekla je.
S obzirom na to da sve države članice imaju različit energetski miks, ne postoji jedinstveno rješenje koje bi u ovoj krizi bilo primjenjivo na sve.
Suočavanje s energetskom krizom
Fon der Lajen je podsjetila da je Komisija prošle sedmice predstavila niz mjera koje se mogu različito kombinovati u različitim dijelovima Unije. Ključni element tih mjera je veća koordinacija među državama članicama.
“Predlažemo jaču koordinaciju, ne samo u popunjavanju nacionalnih skladišta gasa, već i kada su u pitanju rezerve goriva – posebno mlaznog goriva i dizela, gdje se tržišta smanjuju. Možemo biti puno učinkovitiji ako koordinišemo otpuštanje zaliha nafte i obezbijedimo da rafinerije mogu povećati proizvodnju širom Unije”, rekla je Fon der Lajen.
Takođe je ključno da sve mjere usmjerene na podršku domaćinstvima i privredi budu ciljane.
“Tokom posljednje krize, samo četvrtina hitne pomoći bila je usmjerena na ranjiva domaćinstva i kompanije. Više od 350 milijardi evra potrošeno je na neciljane mjere. To je imalo ogroman uticaj na financije država članica, a takođe je oslabilo mjere zaštite onih kojima je najpotrebnija. Nemojmo ponoviti istu grešku i usmjerimo svoju podršku tamo gdje je najpotrebnija”, rekla je predsjednica Komisije.
Kao treći važan element za suočavanje s energetskom krizom, Fon der Lajen navodi smanjenje potražnje za energijom. “Kratkoročno to možemo učiniti kombinacijom energetske učinkovitosti, elektrifikacije i bržeg uvođenja digitalnih tehnologija”, rekla je, dodajući da će Komisija prije ljeta predstaviti akcijski plan za elektrifikaciju, prenosi index.hr.
