Cijene u Njemačkoj znatno iznad prosjeka EU
Razlika u odnosu na susjedne zemlje je velika. U Francuskoj i Austriji cijene su porasle za oko dva posto, u Estoniji za 3,6, a u Luksemburgu za 3,5 posto, dok su Slovačka i Mađarska zabilježile porast od samo 0,1 posto.
Evropska komisija, koja sedmično objavljuje podatke u svojem Biltenu o nafti, istakla je posebno strm porast cijena u Njemačkoj, Nizozemskoj, Danskoj i Finskoj.
Nizozemci trenutno plaćaju najskuplji benzin u Evropi, s prosječnom cijenom od 2,17 evra po litru prošle sedmice. Njemačka je odmah iza sa 2,08 evra, a Finska je takođe u gornjem cjenovnom rangu, poznata po skupom dizelu i benzinu.
Zašto su cijene toliko različite?
Najveći uzrok razlika leži u nacionalnim poreskim i carinskim sistemima. Njemačka tradicionalno nameće više poreze na energiju iz fosilnih goriva, dijelom iz ekoloških razloga, a dijelom za finansiranje infrastrukture.
Takođe naplaćuje i emisije CO2, što ulazi u ukupni trošak. Posljedica je da Nijemci automatski plaćaju više svaki put kad cijene sirove nafte porastu. U mnogim drugim evropskim zemljama PDV te naknade za naftu i CO2 strukturno su niže.
Njemačka vlada ipak smatra da je nedavni skok cijena nesrazmjeran pa je osnovala koalicijsku radnu grupu kako bi istražila šta se može naučiti od partnera iz EU. Neke su zemlje već preduzele mjere. Hrvatska i Mađarska uvele su gornje granice cijena na benzinskim stanicama.
U Hrvatskoj su cijene isprva porasle za oko četiri centa po litru, ali ograničenje će spriječiti dalja poskupljenja te će cijene biti fiksirane na 1,50 evra po litru od 23. marta. U Mađarskoj je cijena benzina ograničena na 1,51 evro, a dizela na 1,59 evra, iako se mjera odnosi samo na stanovnike, što znači da turisti sa stranim registarskim oznakama plaćaju višu cijenu.
U Austriji se primjenjuje drukčije pravilo: benzinske stanici smiju podići cijene samo jednom dnevno, tačno u podne. S druge strane, sniženja su moguća u bilo kojem trenutku. Time situacija postaje preglednija i transparentnija, ali upitno je dovodi li to zaista do nižih cijena benzina.
Ministarka: Cijene brzo rastu, sporo se smanjuju
Ministarka privrede Katherina Reiche kritikovala je naftne kompanije jer cijene goriva brzo rastu s porastom cijena sirovina, ali se sporo smanjuju kada sirovine pojeftine. Izjavila je da vlada želi “razbiti taj mehanizam”.
Predložila je da se benzinskim postajama ograniči podizanje cijena na jednom dnevno. Vožnja je dio svakodnevice za većinu Nijemaca koji automobilom putuju na posao, u kupovinu i voze djecu u školu, stoga raste pritisak na vladu da djeluje.
Radna grupa, sazvana kao odgovor na krizu, sastala se u ponedjeljak pod predsjedanjem Seppa Müllera, koji je nakon sastanka optužio naftne kompanije za “nabijanje cijena”. Sastanak je rezultirao oštrim kritikama poslovnih praksi u industriji.
Nova studija koju citira Handelsblatt otkrila je da naftne kompanije redovno koriste krize za brzo podizanje cijena.
Berlinski profesor ekonomije Ferdinand Fichtner zaključio je da se najnoviji skok cijena ne može objasniti isključivo rastom cijena sirove nafte. “Ovdje se ubiru zaista visoki profiti”, rekao je Fichtner za novine.
Radna grupa sada poziva Kancelariju za kartele da proširi svoja ovlaštenja, uključujući mogućnost djelovanja protiv cijena koje smatra prekomjernim. “Nećemo dopustiti da nas se ovdje vara”, poručio je Müller.
Naftna industrija odbacuje optužbe
Sastanku radne grupe prisustvovali su čelnici njemačkih podružnica BP-a i Shella, predsjednik Savezne kancelarije za kartele Andreas Mundt te predstavnici industrijskih udruženja, potrošačkih grupa i auto-kluba ADAC.
Naftna industrija odbacila je optužbe. Christian Küchen, glavni direktor trgovačkog udruženja za goriva i energiju, rekao je za Tagesschau kako se marže nisu mijenjale od početka rata u Iranu te je kritikovao planirano postrožavanje antimonopolskih zakona.
Nekoliko industrijskih tijela, među kojima su Savezno udruženje slobodnih benzinskih stanica, Udruženje za goriva i energiju te Centralno udruženje djelatnosti benzinskih stanica, takođe je upozorilo na političko uplitanje u formiranje cijena po austrijskom modelu.
U zajedničkoj izjavi istakli su da više od polovine cijene goriva čine porezi i naknade. “Ako želite trajno sniziti cijene goriva, morate razgovarati o državnim davanjima koja čine dio cijene, a ne o miješanju u tržišno takmičenje”, stoji u izjavi, čime se odgovornost direktno prebacuje na saveznu vladu.
