Prema rezultatima izvještaja “Austrijan helt riport 2026”, koje je objavio austrijski javni servis ORF, 44 odsto žena navelo je da njihovi simptomi ili bolovi ponekad ili često nisu shvaćeni ozbiljno. Među muškarcima isti odgovor dalo je 23 odsto ispitanika.
Istraživanje je pokazalo i da su žene manje zadovoljne zdravstvenim sistemom. Dok je 56 odsto muškaraca izjavilo da je zadovoljno ili veoma zadovoljno zdravstvenom zaštitom, među ženama je taj udio iznosio 41 odsto.
Izvještaj ukazuje na razlike u iskustvima pacijenata, ali i na potrebu da se bolje razumiju razlozi zbog kojih dio žena ima osjećaj da njihove zdravstvene tegobe nisu dovoljno ozbiljno razmotrene.
Bolovi se ponekad pripisuju psihičkim problemima
Posebno zabrinjava podatak da je više od trećine žena navelo da su njihovi bolovi ili simptomi bili pripisani psihičkim, odnosno psihosomatskim uzrocima.
Među muškarcima je takvo iskustvo prijavilo 15 odsto ispitanika.
Ovi rezultati sami po sebi ne pokazuju da su ljekari u konkretnim slučajevima pogrešno procijenili zdravstveno stanje pacijenata. Ipak, ukazuju na razliku u iskustvima žena i muškaraca i otvaraju pitanje da li se simptomi svih pacijenata procjenjuju s jednakom pažnjom.
Izvještaj se posebno bavi razlikama u zdravstvenoj zaštiti žena i muškaraca, poznatim kao rodni jaz u zdravlju.
Žene preuzimaju veći dio brige o porodici
Razlike nisu ograničene samo na ljekarske ordinacije. Istraživanje ukazuje i na neravnomjernu raspodjelu obaveza u domaćinstvu, posebno kada je riječ o zdravlju i njezi članova porodice.
Među ženama koje žive s partnerom, 67 odsto navelo je da su uglavnom upravo one zadužene za zdravstvena pitanja u domaćinstvu. Kada je riječ o njezi bolesnih članova porodice, taj udio iznosio je 58 odsto.
Među muškarcima koji žive s partnerkom, 44 odsto navelo je da su oni zaduženi za zdravstvena pitanja u domaćinstvu, dok je samo 21 odsto preuzimalo glavnu odgovornost za njegu bolesnih.
Barbara Hajd, predsjednica Austrijskog saveznog udruženja za psihoterapiju, upozorila je da kombinacija posla, porodičnih obaveza i stalnog planiranja svega što je potrebno za domaćinstvo može predstavljati značajno opterećenje za žene.
Takva svakodnevna odgovornost često podrazumijeva da jedna osoba mora istovremeno da vodi računa o zdravlju djece, partnera ili starijih članova porodice, organizuje preglede i prati terapije, uz ostale poslovne i privatne obaveze.
Mladi češće prijavljuju psihičko opterećenje
Istraživanje je ukazalo i na razlike između generacija kada je riječ o psihičkom zdravlju.
Među ispitanicima starijim od 60 godina, njih 39 odsto ocijenilo je svoje psihičko zdravlje kao veoma dobro. Među osobama mlađim od 30 godina takav odgovor dalo je 20 odsto ispitanika.
Stručnjaci upozoravaju da na mlađe generacije utiču brojni faktori, uključujući nesigurnost, društvene promjene i pritiske kojima su izložene u svakodnevnom životu. Ipak, sami rezultati ankete ne utvrđuju koji su uzroci tih razlika.
Šta pokazuje istraživanje?
“Austrijan helt riport 2026” naručila je farmaceutska kompanija Sandoz, a istraživanje je sproveo Institut za empirijska društvena istraživanja (IFES). Anketa je obuhvatila 1.000 ljudi u Austriji, koji su tokom ljeta ispitivani telefonom i putem interneta.
Rezultate zato treba posmatrati kao pokazatelj iskustava i stavova ispitanika, a ne kao dokaz da su sve žene u Austriji suočene s istim problemima.
Ipak, razlike između odgovora žena i muškaraca ukazuju na pitanja koja zaslužuju dodatnu pažnju: od načina na koji se procjenjuju zdravstvene tegobe do raspodjele porodičnih obaveza i podrške mentalnom zdravlju.
Za pacijente je, bez obzira na pol, najvažnije da njihove tegobe budu pažljivo saslušane i stručno procijenjene, a da se eventualni uzroci utvrđuju na osnovu medicinskih nalaza i individualnog stanja.
