Hawking je prije smrti ovog ožujka snimio poruku za svijet koja je puštena danas na predstavljanju njegove nove knjige Kratki odgovori na velika pitanja.
Hawking je u poruci rekao da su obrazovanje i znanost “u većoj opasnosti nego ikad prije” te da se ne poštuje stručnjake.
Komentirao Trumpa i Brexit, ali i budućnost mladih
U svojoj poruci je naveo da su izbor Donalda Trumpa za američkog predsjednika i Brexit dijelovi “globalnog revolta protiv stručnjaka, što uključuje i znanstvenike”. Poznati fizičar poručio je kako znanost tek mora riješiti velike probleme svijeta, koji uključuju klimatske promjene, prenapučenost, izumiranje vrsta, uništavanje šuma i onečišćenje oceana.
“Mi smo u opasnosti da postanemo kulturno izolirani i da postanemo otoci, sve udaljeniji od mjesta na kojemu dolazi do napretka”, poručio je Hawking.
“Što čeka one koji su sada mladi? Sa sigurnošću mogu reći da će njihova budućnost ovisiti o znanosti i tehnologiji više nego u bilo koja ranija generacija”, rekao je.
Potom je u svojoj poruci zamolio mlade da “pogledaju gore u zvijezde, a ne dolje u svoja stopala” te da se zapitaju zbog čega postoji svemir.
“Važno je da ne odustanete. Dajte mašti na volju. Oblikujte budućnost”, poručio je mladima Hawking.
Preminuo u ožujku
Stephen Hawking preminuo je ovog ožujka u dobi od 76 godina u svojoj kući u Cambridgeu.
Hawking, rođen u Oxfordu 1942. godine, završio je studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio na Sveučilištu Cambridge.
Godine 1974. postao je članom Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu, a potom profesor matematike i fizike na Lucasovoj katedri Sveučilišta Cambridge, gdje su nekad predavali velikani poput Isaaca Newtona i Paula Diraca.
Poznat je po doprinosima na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, te popularnim pisanim djelima u kojima iznosi svoje teorije o svemiru.
U mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Potpuno nepokretan, u kolicima, vremenom je izgubio i sposobnost govora, pa je s okolinom komunicirao jedino uz pomoć računalnog sintetizatora glasa.
Godine 1963. postavljena mu je dijagnoza nakon koje su doktori su predvidjeli da će živjeti još samo dvije godine jer ova bolest ubija većinu pacijenata u prvih pet godina.
Ovog lipnja pokopan je u Westminsterskoj kapeli, između grobova Charlesa Darwina i Isaaca Newtona.
Hawkingova kćer: Uvijek je volio biti u centru
Njegova kćer Lucy je prisustvovala objavljivanju očeve najnovije knjige te je rekla kako je čuti njegov glas bilo jako emotivno.
“Okrenula sam se jer su mi oči bile pune suza. Ponekad osjećam kao da je još uvijek tu jer razgovaramo o njemu, čujemo njegov glas, gledamo njegove fotografije. Onda shvatim da ga nema”, ispričala je.
“Nikada nije volio biti sam, uvijek je htio biti u centru svega”, dodala je.
U najnovijoj knjizi Hawking je dao odgovore na velika pitanja o širokom spektru tema od putovanja kroz vrijeme do Brexita.
(Index.hr)
