Izložba priča priče o kolonijalizmu u Belgiji od 1885. godine, turbonacionalizmu na Balkanu od 1990. godine do danas i antisemitizmu u vremenu nacionalsocijalizma u Austriji.
“Polazna tačka istraživanja bilo je pitanje kako se na umjetnički i naučni način može razviti sistem odnosa prema traumatskoj prošlosti koja je nerazdvojivo povezana sa genocidima. Okrutna politika etničkih čišćenja još uvijek nije stigli do kolektivnog pamćenja Evrope i u knjige historije”, izjavila je Gržinić. Ono što je često veoma teško tematizirati na Balkanu, pokazuju umjetnici u Svjetskom muzeju u Beču, piše EurocommPr.
U centru pažnje je rat 90-ih na Balkanu i “izbjeglička ruta” čiju priču prikazuju zbirka fotografija, tonskih i video snimaka slovenačke multimedijalne umjetnice Valerie Wolf Gang, kao i zvučna instalacija “Priče za laku noć, 2011” umjetničkog tandema iz Sarajeva, Lane Čmajčanin i Adele Jušić. Period opkoljenog Sarajeva predstavljen je kao period snage i otpora u kom je muzika igrala veliku ulogu. Mlade sarajevske umjetnice su svoju traumu odlučile predstaviti kroz kombinaciju različitih zvukova i tonova, dok se u pozadini čuju glasovi obojeni strahom i nježni glas majke koja priča priče za laku noć.
Siniša Ilić, vizualni umjetnik i Bojan Đorđev, pozorišni režiser, sarađuju od 1998. godine, a svojim radom “Topografije emancipacije i prisile” povezuju historijske i sadašnje događaje i ideje u razmišljanja o emancipaciji i njenom uništenju. Porede antikolonijalne i antiimperijalne događaje poput protjerivanja, migracija, eksploatacija ili pobuna sa sadašnjim uslovima života na Balkanu.
Drugi fokus izložbe i istraživačkog rada je vrijeme nacionalsocijalističkog terora i sjećanje, odnosno prerada počinjenih zločina. U potragu za tragovima prošlosti dala se između ostalih i bečka umjetnica Anja Salomonowitz kroz intervjue sa tri žene iz svoje porodice koje svjedoče o tri sasvim različite priče iz tog vremena: Pratetka je preživjela Auschwitz, dadilja je pružala otpor, a baka je bila posmatrač i ništa nije poduzela. Anja Salomonowitz svojim filmom o periodu nacionalsocijalizma u Austriji konfrontira sebe i svoju porodicu sa različitim osjećajima.
Izložbu zaokružuje poseban kutak sa video intervjuima i interaktivnim multitouch displejom koji pokazuje veze kolonijalizma, antisemitizma, holokausta i otpora u Austriji u vremenu nacionalsocijalizma i turbonacionalizma.
(E.M/banjaluka.net)
