Istraživanje objavljeno u časopisu “npj Aging” obuhvatilo je 6.979 odraslih osoba koje govore hebrejski, starosti između 40 i 70 godina. Naučnici su pomoću modela mašinskog učenja analizirali kratke snimke njihovog govora i tražili karakteristike koje se mijenjaju sa godinama.
Rezultat je bio “Voice Age” – model koji na osnovu glasa procjenjuje hronološku starost osobe.
Kod žena je procjena u prosjeku odstupala oko četiri godine od stvarne starosti, dok je kod muškaraca odstupanje bilo oko 4,4 godine.
Zašto se godine mogu čuti?
Starenje utiče na mnogo više od izgleda. S godinama se mijenjaju elastičnost tkiva, snaga mišića i kontrola nervnog sistema, što može uticati i na govor.
Promjene su često toliko suptilne da ih čovjek ne može lako prepoznati sluhom. Računarski modeli, međutim, mogu analizirati veliki broj karakteristika govora i pronaći obrasce koji su povezani sa starenjem.
Ranije istraživanje objavljeno u istom časopisu pokazalo je da govor može sadržavati informacije povezane i sa fizičkim funkcionisanjem starijih osoba. Naučnici su uočili veze između karakteristika govora i pokazatelja poput snage stiska, ravnoteže, brzine hoda i umora.
Glas bi mogao postati zdravstveni pokazatelj
Istraživači su “Voice Age” uporedili sa drugim metodama procjene starosti koje koriste molekularne, fiziološke i životne pokazatelje.
Sam glas bio je među uspješnijim pojedinačnim metodama, ali je posebno zanimljiv rezultat dobijen kada je kombinovan sa drugim podacima. Tada je procjena starosti postala preciznija.
To ukazuje da glas možda sadrži informacije o procesu starenja koje nije moguće u potpunosti dobiti drugim mjerenjima.
U ranijoj verziji istraživanja pronađena je i povezanost ubrzanog “starenja glasa” sa pojedinim nepovoljnijim zdravstvenim pokazateljima, uključujući veću količinu masnog tkiva i određene faktore povezane sa snom i metabolizmom.
Da li će telefon jednog dana moći da procijeni naše starenje?
Upravo je jednostavnost ove metode ono što privlači pažnju. Za analizu glasa potencijalno bi mogao biti dovoljan običan mikrofon, uključujući onaj na mobilnom telefonu.
To bi jednog dana moglo omogućiti razvoj jednostavnih digitalnih alata koji bi pratili promjene u govoru tokom vremena.
Ipak, naučnici upozoravaju da ovo još nije test za određivanje “biološke starosti” niti metoda spremna za rutinsku medicinsku upotrebu. Istraživanje je sprovedeno na osobama koje govore hebrejski i pripadaju starosnoj grupi od 40 do 70 godina, pa tek treba utvrditi koliko bi rezultati bili primjenjivi na druge jezike, populacije i uzraste.
Za sada je zaključak jednostavan, ali zanimljiv: dio informacija o tome kako starimo možda se ne vidi na nama, već se može čuti u našem glasu, prenosi Tportal.
