Prema podacima berze ICE, broj ugovora sa rokom dospijeća krajem aprila koji omogućavaju kupovinu junskih fjučersa na Brent po cijeni od 150 dolara skočio je u mjesec dana skoro desetostruko, sa 3.400 na 28.900 lotova, prenosi Biznis.rs.
Za to vrijeme, mnoge zemlje širom svijeta uvele su mjere štednje goriva. Od početka rata u Iranu cijena nafte je porasla oko 50 procenata, dostigavši 110 dolara po barelu za Brent naftu, a cijene i dalje ostaju vrlo nestabilne, padaju kada se pojavljuju znakovi mogućih pregovora i završetka sukoba, a rastu kada se situacija zaoštri, prenosi Reuters.
Tim Skirou, šef odjeljenja za derivate i energetiku u analitičkoj kompaniji Energy Aspects, istakao je da “investitori sve češće pokušavaju da upravljaju rizicima” povezanim sa ratom u Iranu. Prema njegovim riječima, cijena od 150 dolara po barelu bi svakako pogodila potražnju, ali dok se nafta ne može slobodno izvoziti iz Persijskog zaliva, postoje rizici od direktnog manjka na tržištu.
Prema ocjeni rukovodstva kompanije Shell, bez obnove isporuka sirove nafte iz Persijskog zaliva ka globalnim tržištima kroz ključni Ormuski moreuz, Evropa bi mogla da se suoči sa nestašicama fosilnih goriva već za nekoliko nedjelja.
Kriza je najprije pogodila Južnu Aziju, zatim se proširila na jugoistočnu i sjeveroistočnu Aziju, a u aprilu se očekuje u Evropi, prenosi Guardian.
Sukob, koji traje već četiri nedjelje, već je uticao na snabdijevanje avionskim gorivom, čija se cijena udvostručila, dok bi sljedeći na udaru mogli biti dizel, a potom i benzin, posebno kada počne ljetna sezona putovanja u SAD i Evropi.
Zbog trenutne situacije, vlade širom Azije, Afrike i Evrope uvode vanredne mjere kako bi što bolje iskoristile ograničene zalihe goriva. Te mjere uključuju neradne dane, obavezni rad od kuće, racionalizaciju goriva i obustavu dijela industrije.
Šri Lanka je uvela obavezne neradne dane za škole, univerzitete i dio državnih službenika, dok je za privatna vozila ograničenje 15 litara goriva nedjeljno putem sistema sa QR kodovima. Bangladeš je prebacio obrazovanje na onlajn nastavu i uveo svakodnevne višesatne restrikcije struje kako bi zaštitio elektroenergetski sistem i podržao izvoz tekstila.
U Butanu je zabranjena prodaja goriva u kanisterima da bi se spriječilo gomilanje, a prioritet u snabdijevanju imaju hitne službe. Pakistan je uveo četvorodnevnu radnu nedjelju za državne službenike i prepolovio potrošnju goriva u javnom sektoru, a na Filipinima je takođe uvedena četvorodnevna radna nedjelja za državne zaposlene i ograničena službena putovanja.
U Mjanmaru je uveden sistem par-nepar za točenje goriva prema registarskim oznakama, dok su brojne pumpe zatvorene zbog nestašica, a u Kambodži je oko trećine benzinskih pumpi prestalo sa radom. Laos je uveo obavezan rad od kuće za državne službenike i rotacione smjene kako bi se smanjila potreba za putovanjem.
U Africi, Egipat je skratio radno vrijeme tržnih centara i restorana i ugasio osvjetljenje na reklamama radi uštede energije. Kenija je zabranila izvoz i uvela racionalizaciju goriva, jer postojeće zalihe mogu trajati samo do aprila, dok je Južna Afrika uvela kontrolisanu raspodjelu dizela kako bi spriječila paniku.
U Evropi, Slovačka je uvela kvote za kupovinu dizela kako bi spriječila gomilanje, dok je u Sloveniji drugi najveći distributer goriva ograničio količine koje mogu kupiti vozači i prevoznici kako bi se očuvale zalihe.
