Od 8. do 10. studenoga u Varaždinu će se održati sjednica Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske.
To je bio povod za razgovor s predstavnikom Hrvata u Austriji u Savjetu Vlade RH Miroslavom Piplicom iz Beča, kojemu je to drugi mandat u ovom savjetodavnom državnom tijelu.
„Ali na tim se sastancima ne može puno napraviti, tako moja očekivanja nisu velika“, istakao je Piplica. Dodao je kako „premijer ili jedan ministar mogu jednom svojom rečenicom više riješiti nego svi zajedno na sastanku pričajući tri dana“.
Piplica napominje kako se iseljeni Hrvati još uvijek ne shvaćaju ozbiljno, osim kada su izbori i kada ih se treba. Tada ih mnogi političari nazivaju „mostom“ povezivanja s Hrvatskom, jer to dobro zvuči.
„ Ali istovremeno ne stvaraju uvjete da možemo ulagati u našu Domovinu, prije svega u hrvatsko gospodarstvo. Naši ljudi imaju volju, želju i novac, ali to dolje nitko ne čuje. A kada pokušavamo sami nešto učiniti, nailazimo na prepreke – trebaš vezu i poznate da svoj vlastiti, u inozemstvu teško stečeni novac uspiješ kod kuće u nešto uložiti“, tvrdi predstavnik austrijskih Hrvata u Savjetu Vlade RH i dodaje:
„Očito još mnogima nije jasno da Hrvatska može biti uspješna samo ako se ujedine domovinska i iseljena Hrvatska. To nam je jedini i zadnji spas, ako ne želimo da Hrvatsku preplave Kinezi, Sirijci, Indijci i drugi narodi! Jer hrvatskih je iseljenika, nažalost, svakim danom sve više. Ali to nisu više gastarbajteri iz 70-tih godina nego mladi obrazovani ljudi s modernim pogledima na svijet. Stoga sam mišljenja da bi se Središnji Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske trebao više baviti tim novim iseljenicima, a manje subvencioniranjem udruga u inozemstvu“.
Iseljeni Hrvati još se uvijek ne shvaćaju ozbiljno
A što se tiče financijske potpore hrvatskim udrugama izvan RH od strane Središnjeg Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Piplica smatra da im je „nepotrebno“ davati novac te da se moraju same snalaziti kao što je to slučaj s Austrijsko-hrvatskom zajednicom i šport u Beču, na čijem je čelu Piplica bio više od 13 godina, a koja je godinama organizacijom brojnih kulturno-zabavnih i sportskih priredbi sama dolazila do novca potrebnog za njeno djelovanje.
„Nije u šoldima sve! Dok nitko ništa nije davao i sami smo se financirali, bilo je veće zajedništvo nego sada i nismo se dijelili na Dalmatince, Hercegovce, Zagorce i Posavljane. Problemi i razdvajanja počeli su otkako je Državni ured počeo davati novac . Sada svatko sam piše plan i koncepte, a oni vični i vještiji u pisanju najbolje prođu i ponekad neki od njih nepravedno i najviše dobiju, pa primjerice jedna udruga od tri člana dobije 20 ili 30 tisuća kuna, dok druga s 100 folkloraša i nogometnom momčadi ne dobije niti kunu“, tvrdi Piplica, koji očito ima dosta tema i dilema za naredni sastanak.
Na upit što sada radi, otkako je polovicom ove godine nakon više od 13 godina predao kormilo Austrijsko-hrvatske zajednice za kulturu i šport u Beču novom predsjedniku Mati Ružiću, Piplica je odgovorio kako i dalje ima pune ruke posla, obzirom da mu mnogi pišu i traže humanitarnu pomoć.
„Uvijek sam zajedno s mojim Hrvatima pomagao ljudima u domovini. Naravno da se ne mogu oglušiti na te molbe. U vrijeme kada ću biti u Varaždinu na sjednici Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Hrvatske, skoknuti ću i do Čakovca, gdje ću Udruzi slijepih osoba pokloniti komplet sportskih trenirki, koje su nas već davno molili. Nastojimo riješiti i problem našeg branitelja iz Osijeka, koji nas je molio da mu pomognemo oko popravka baterije na struju za invalidska kolica, koji košta oko 3.500 kuna. Svakog dana dobivamo molbe za pomoć, od onih za kupnju lijekova do pripomoći za plaćanje računa za struju, vodu i drva. A ja već iz iskustva znam, da ako ja dam prvi novac, uspjet ću skupiti i od narednih 20 do 50 ljudi. I tako pomažemo naše u Domovini“, rekao je Miroslav Piplica, organizator brojnih humanitarnih akcija austrijskih Hrvata za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.
(Fenix-magazin)
