Šest mjeseci kasnije, rješenje se ne nazire, uprkos Trampovim ponovljenim tvrdnjama da je rat dobijen ili da je dogovor o prekidu sukoba nadohvat ruke. Memorandum o razumijevanju iz juna, koji je trebalo da otvori put prema kraju rata, nije zaživio.
U međuvremenu su se američke zalihe ključnog oružja smanjile, a Trampova administracija preusmjerila se sa direktnih napada na ekonomski pritisak.
Kako se priroda rata mijenjala tokom proteklih šest mjeseci, tako su se mijenjali i ciljevi sukoba. Jedan od glavnih sadašnjih ciljeva, ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, uopšte nije bio dio prvobitnih Trampovih planova.
Taj plovni put je vitalna ruta kojom prolazi oko 20 odsto svjetske nafte, a Iran ga je iskoristio kao sredstvo pritiska na globalnu ekonomiju. Moreuz je uglavnom zatvoren od početka rata, što je izazvalo rast cijena goriva i đubriva te stvorilo ekonomski i politički pritisak u SAD.
SAD je ostvario taktički uspjeh u slabljenju iranskih vojnih sposobnosti. Ipak, neki drugi ključni ciljevi koje je Tramp zacrtao na početku sukoba i dalje nisu ispunjeni, dok su se drugi promijenili, piše AP.
Sprečavanje razvoja nuklearnog oružja
Prošlog juna Tramp je izjavio da su SAD “zbrisale” iranski nuklearni program.
Međutim, na početku rata njegovi su saradnici napade opravdavali upozorenjem da Iran samo nekoliko sedmica dijeli od izrade bombe. Jedno od najvažnijih pitanja ostaje sudbina zaliha od oko 440 kilograma obogaćenog uranijuma, koji bi Teheran mogao iskoristiti za oružje. Vjeruje se da je taj materijal zakopan ispod tri lokacije koje su SAD i Izrael bombardovali prošle godine.
Tramp je u objavi na društvenim mrežama 29. maja najavio da će SAD preuzeti materijal “u bliskoj koordinaciji i saradnji s Islamskom Republikom Iran, uz Međunarodnu agenciju za atomsku energiju, te ga UNIŠTITI”. Iran nije potvrdio da na to pristaje.
Stručnjaci kažu da bi bez iranskog dopuštenja zapljena materijala bila opasna misija koja bi zahtijevala slanje velikog broja američkih vojnika u zemlju.
Zvaničnici su naveli da je Teheran u junskom memorandumu ponovio kako neće nabavljati ni razvijati nuklearno oružje. Dogovorom je bilo predviđeno da Iran razrijedi svoje zalihe visoko obogaćenog uranijuma. Ipak, mnogi drugi detalji o iranskom programu ostavljeni su za buduće pregovore, a nije jasno da li je postignut ikakav napredak prije prekida razgovora.
Ponovno otvaranje Ormuskog moreuza
Tramp je izjavio da bi predloženi dogovor s Iranom uključivao otvaranje moreuza i prekid američke blokade iranskih luka.
Istovremeno je povremeno sugerisao da će taj međunarodni plovni put na neki način postati američka teritorija te je dao naslutiti da bi SAD mogao naplaćivati prolaz brodovima.
Tramp takođe uporno tvrdi da je moreuz otvoren, što je ponovio i u srijedu tokom intervjua u radijskoj emisiji konzervativnog komentatora Glenna Becka.
“To je funkcionalan moreuz. Da, povremeno se dogodi da neko ispali dron ili raketu, ali to je veoma funkcionalan moreuz”, rekao je Tramp.
Uništenje iranskih projektila
Jedan od glavnih ciljeva administracije bio je “uništiti njihove projektile i sravniti njihovu raketnu industriju sa zemljom”. Krajem marta Tramp je izjavio da su iranski projektili “uglavnom desetkovani” i da je 90 odsto njihovih raketa i lansera izbačeno iz stroja.
Do sredine maja ta se procjena ublažila, pa je predsjednik izjavio da je uništeno 82 odsto iranskih projektila. Iran je ipak pokazao da je i dalje sposoban izvoditi napade u regionu, uključujući napade dronovima na brodove koji prolaze kroz moreuz. Još u julu američka vojska je imala iranske vojne ciljeve za napad.
Centralna komanda SAD (CENTCOM) tada je objavila da udara na “iranske vojne komandne centre, sisteme protivvazdu, obalsku kontroli, pomorske kapacitete, mjesta za lansiranje raketa i dronova te komunikacione mreže“.
Uništenje iranske odbrambene industrije
Na početku rata predsjednik i njegova administracija ponekad su ovo navodili kao zaseban cilj, dok bi ga drugi put izostavili sa spiska. Američka Centralna komanda saopštila je da su mete napada u Iranu uključivale pogone za proizvodnju oružja te fabrike projektila i dronova.
Državni sekretar Marko Rubio početkom juna rekao je zastupnicima da je iranska odbrambena industrija pretrpjela “masovno uništenje” i “gubitke od 80 do 90 odsto”. Dodao je: “Trebaće im godine da je obnove.”
Eliminacija mornarice i vazduhoplovstva
SAD i Izrael brzo su uspostavili nadmoć u vazdušnom prostoru iznad Irana, gdje su letjeli gotovo bez otpora. Rubio je rekao zastupnicima da Iran još uvijek ima dronove, ali više ne može koristiti njihove rojeve za napade kao na početku rata.
Takođe je naveo da Iran više nema mornaricu, već se oslanja na male brodice opremljene mitraljezima koje ometaju brodove i povremeno postavljaju mine. Tramp je u srijedu izjavio da su iranska mornarica i vazduhoplovstvo “potpuno nestali”.
Zaštita američkih saveznika
U objavi na društvenim mrežama u martu, Tramp je dodao još jedan cilj: „Zaštita naših bliskoistočnih saveznika na najvišem nivou, uključujući Izrael, Saudijsku Arabiju, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein, Kuvajt i druge.“
SAD drži hiljade vojnika u bazama u regionu, ali Tramp nije jasno rekao koliko je daleko spreman ići u dugoročnoj zaštiti saveznika.
Kada je SAD u junu objavio da je Iran ispalio projektile na Kuvajt i Bahrein, odgovorio je napadima na Iran. Međutim, jedan saveznik, Oman, očigledno nije osjetio tu podršku. Suočio se s Trampovim bijesom zbog dogovora koji je pregovarao s Iranom oko Ormuskog moreuza.
Sredinom avgusta Tramp je u jednom intervjuu zaprijetio da će SAD bombardovati Oman ako im se “nađe na putu”, upotrijebivši pritom i psovku.
Prekid podrške proiranskim grupama
U martu su Tramp i njegova administracija više puta ponovili da je slabljenje iranskih terorističkih mreža ključni cilj.
S vremenom su zvaničnici rjeđe izvještavali o ovom cilju, koji je predsjednik opisao kao osiguravanje da „regionalne terorističke grupe više ne mogu destabilizovati region ili svijet i napadati naše snage“ te kao „garanciju da iranski režim ne može nastaviti naoružavati, finansirati i upravljati terorističkim vojskama izvan svojih granica“.
Na samom početku rata SAD je napao milicije povezane s Iranom u Iraku, no najveći fokus bio je na izraelskom ratu u Libanu protiv Hezbolaha, kojeg Iran podržava.
Iran insistira na tome da borbe u Libanu moraju prestati kao dio bilo kakvog dogovora sa SAD-om. Izrael i libanska vlada objavili su dogovor, postignut uz posredovanje SAD, prema kojem bi se izraelske snage povukle iz južnog Libana u zamjenu za razoružavanje Hezbolaha.
Jedan zvaničnik administracije opisao je to kao “ogroman korak”, a govorio je pod uslovom anonimnosti jer nije bio ovlašten za službene izjave. Međutim, ta militantna grupa odbila je direktne pregovore, a njen vođa je poručio da se neće razoružati.
