Kako bi se skrenula pažnja na ovaj problem i sve veće izazove jačanja sistema bezbjednosti hrane, u svijetu je po drugi put obilježen Svjetski dan bezbjednosti hrane.
Obilježavanje je ustanovljeno 7. juna prošle godine, na inicijativu Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) i Svetske zdravstvene organizacije. Tim povodom u Srbiji NALED u saradnji sa USAID-ovim Projektom saradnje za ekonomski razvoj želi da doprinese jačanju svijesti javnosti o kontroli i bezbjednosti hrane i usaglašavanju regulatornog okvira u ovoj oblasti sa visokim standardima Evropske Unije, kako bi se očuvali i interesi potrošača i proizvođača.
Svjetski dan bezbjednosti hrane pod motom Bezbjedna hrana, zadatak svakog od nas podseća nas još jednom da je bezbjednost hrane lanac koji uključuju proizvođača, prerađivača, distributera i potrošača koji prepoznaje i vrednuje poudan proizvod i proizvođača ili prodavca. U procesu očuvanja zdravlja stanovništva, važnu ulogu imaju i sami potrošači i njihova sposobnost da razlikuju rokove upotrebe naznačene na pakovanju i kvalitet i bezbjednost proizvoda.
– Trećina proizvedene hrane na globalnom nivou se baci, a procjena je da je u 10% do 15% slučajeva uzrok tome način deklarisanja „najbolje upotrijebiti do“. Ova roba nije nužno pokvarena kao što je slučaj sa onom na kojoj stoji oznaka „upotrijebiti do“, već samo počinje da gubi na kvalitetu. Za razliku od mesa i mliječnih proizvoda koji se ne smeju konzumirati nakon označenog datuma, hranu poput pirinča, tjestenina i keksa moguće je, uz određene uslove i dalje koristiti u ishrani i nakon određenog roka. Zbog toga se predlaže da se zakonski uredi doniranje hrane kako bi ona otišla u humanitarne svrhe umjesto na otpad. Ono što bi dodatno olakšalo proces donacija hrane jeste i oslobađanje kompanija od plaćanja PDV-a na ovu robu, koje zbog visokih troškova često odustaju od akcije – kaže Tisa Čaušević, koordinatorka Saveza za hranu i poljoprivredu u NALED-u.
Važan uslov za stvaranje boljeg okruženja za plasman bezbjedne hrane ostaje proces digitalizacije, u kome nove tehnologije treba da doprinesu prepoznavanju opasnosti u svakoj od faza proizvodnje hrane i procjeni njihove štetnosti po zdravlje.
Do sad su novi alati obezbijedili transparentniji i efikasniji nadzor, putem platforme eInspektor, a u planu je i razvoj eAgrara. Ovaj softver za poljoprivredne proizvođače doprinijeće efikasnijoj obradi zahtjeva za podsticaje u oblasti poljoprivrede, kao i kontroli usklađenosti sa veterinarskim, fitosanitarnim i standardima zaštite životne sredine.
(telegraf.rs)
