“Definitivno imamo obilježja narkodržave. Nismo, dakako, Meksiko. Nemamo 14.400 ubojstava, ali ako pogledate infrastrukturu, ogroman novac koji zarađuje organizirani kriminal, paralelna ekonomija, možemo reći da imamo narkodržavu“, kaže Jan Struijs, predsjednik najvećeg nizozemskog policijskog sindikata. Njegove riječi odjekuju u društvu potresenom ubojstvom koje nadilazi balon kriminalnog podzemlja, piše BBC.
Ubojstvo Derka Wiersuma u pucnjavi ruši uobičajenu zabludu da narkokarteli ubijaju samo svoje. Ovaj 44-godišnji otac dvoje djece ubijen je u rujnu pred svojom suprugom ispred njihova doma u Amsterdamu. Wiersum je bio odvjetnik ključnog svjedoka optužbe, Nabila B., koji je postao informator-pokajnik u procesu protiv dvojice najtraženijih nizozemskih osumnjičenika.
“Ovo je usmjereno da nas zaplaši. Moramo nastaviti koristiti ključne svjedoke jer u suprotnom ne možemo dalje”, upozorio je javni tužitelj Fred Westerbeke.
Odjednom su na vidjelo izašli strahovi da će Nizozemska postati raj za narkomane i sigurno utočište za kriminal povezan s drogom te da će zbog toga patiti gospodarstvo.
“Nekoliko incidenata u posljednjih nekoliko godina bili su poput natpisa na zidu. Bilo je znakova da će stvari isplivati iz podzemlja na površinu i sad se to i dogodilo”, kaže Wouter Laumans, koji je napisao bestseller Mocro Mafia, priču o usponu nove generacije kriminalaca u Amsterdamu.
Eskalacija brutalnosti
Laumans navodi popis incidenata kao dokaz eskalacije brutalnosti:
1. Dva dječaka ubijena mecima iz kalašnjikova koji su se odbili od zidova
2. Majka ubijena pred svojom djecom
3. Odsječena glava ispred coffee shopa
4. Ubojstvo brata ključnog svjedoka, Reduana B.
5. Ubojstvo odvjetnika derka Wiersuma.
Što je Mocro Mafia?
“Radi se o uličnom slengu. Mladi Marokanci međusobno se nazivaju Mocro. Smislili smo naziv Mocro Mafia kako bi zaokružili o čemu se radi u knjizi. Vidim da taj naziv sad koriste u policijskim izvještajima, ali ne radi se samo o Marokancima. Radi se o mladim momcima koji odrastaju u dijelovima Amsterdama u koje turisti nikad ne zalaze”, objašnjava Laumas, koji je knjigu napisao s Marijn Schrijver.
“To nisu kanali, Rijksmuseum i Van Gogh. To su stambene četvrti. Oni nemaju iste mogućnosti. Oni traže karijeru u podzemlju”, govori Laumans.
Čak i prije Wiersumova ubojstva, izvještaj koji je u kolovozu naručio gradonačelnik Amsterdama opisuje glavni grad kao “Valhallu za narkokriminalce”. Nizozemska još nije postala narkodržava, ali postoji opasnost od toga, upozorava ministar pravde Ferd Grapperhaus. Bez odlučne intervencije, kaže Grapperhaus, “imat ćemo ovdje ministra u tamnim naočalama, a ne nekoga tko je demokratski odgovoran”.
“Znali smo što će se dogoditi. Odvjetnici, gradonačelnici, policajci, svima nam prijeti organizirani kriminal. Upalili su se svi alarmi, ali političari su bili naivni. Sada su nagrizeni temelji našeg društva”, rekao je Jan Struijs.
Nekoliko dana kasnije još jedan nizozemski odvjetnik, Philippe Schol, pogođen je u nogu iz vozila dok je šetao psa blizu svog doma preko granice u Njemačkoj. Jedna anketa pokazala je da 59 posto ljudi vjeruje da je Nizozemska danas narkodržava, drugim riječima zemlja čije je gospodarstvo ovisno o ilegalnoj trgovini drogama.
Čini se ironičnim da u birokratskoj zemlji koja šalje opomene za porez na psa ili smjesta globom kažnjava prekoračenje parkiranja gangsteri ostaju nekažnjeni, a gangsterske se pucnjave događaju redovito.
Uhićenje najtraženije osobe u Nizozemskoj
Potom se ovog tjedna u Perzijskom zaljevu dogodilo visokoprofilno uhićenje. Ridouan Taghi je s lažnim ispravama priveden po dolasku u Dubai na temelju međunarodnog uhidbenog naloga zbog sumnje u višestruka ubojstva i trgovinu drogom. Policija je ovog 41-godišnjaka opisala kao “jednog od najopasnijih ljudi svijeta”, a sumnjiči ga se da je naredio niz likvidacija, među ostalim i ubojstvo Derka Wiersuma.
Nizozemski tužitelji odmah su zatražili njegovo izručenje jer u ožujku 2020. godine počinje veliko suđenje organiziranom kriminalu te je on u srijedu prebačen u Nizozemsku. Slučaj “Marengo” uključuje pet ubojstava i seriju pokušaja ubojstava, uključujući i ubojstvo brata informatora Nabila B. Vjeruje se da je Ridouan Taghi živio u Dubaiju sa suprugom i šestero djece.
Nizozemska policija kaže kako je njegovo uhićenje uslijedilo nakon intenzivne međunarodne suradnje, a ne na temelju dojave.
Stotine detektiva bile su uključeno, a policijski šef Erik Akerboom kaže da je uhićenje “od velike važnosti za Nizozemsku”.
“Taghi i njegovi pomoćnici predstavljaju prijetnju vladavini zakona. Za nas kao policiju iznimno je važno uklanjati prijetnje”, rekao je Akerboom.
Idućeg dana šest ljudi je uhićeno širom Nizozemske pod sumnjom u pranje novca te posjedovanje droge i oružja. Iako je uhićenje Ridouana Taghija uspjeh za nizozemske policijske službe, Wouter Laumans sumnja da će to odvratiti mlade ljude od težnje da krenu njegovim stopama.
“Radi se o mogućnostima u društvu. Oni nisu nimalo različiti od bankara ili novinara, oni žele novac. Ako niste dobar nogometaš ili nemate mozga da se izvučete iz tog svijeta, onda je ovo jedino što preostaje. To nije problem s drogom, nego socijalni problem”, kaže Laumans.
Koliki je nizozemski problem s drogom?
Nizozemska je u određenom smislu stvorila savršeno okruženje za procvat trgovine drogama. Sa svojom ekstenzivnom prometnom mrežom, svojim blagim zakonima i kaznama te blizinom brojnih unosnih tržišta očito je postala središte globalnog toka narkotika.
Poznati pisac Roberto Saviano, koji je kroničar mreže organiziranog kriminala napuljske Camorre, vjeruje da je utjecaj mafije u Amsterdamu još gori.
“Postoje klanovi iz cijelog svijeta, zato što je Nizozemska jedna od najvažnijih transportnih luka. Oni znaju da onaj tko kontrolira Nizozemsku, kontrolira i arteriju globalnog tržišta drogom”, rekao je Saviano za dnevni list Volkskrant.
Na crnom tržištu zarađuju se milijarde eura. U Nizozemskoj su 2017. godine proizvedene sintetičke droge u vrijednosti od 18,9 milijardi eura. Meke droge uvoze se iz Kolumbije i sjeverne Afrike već 30 godina. Danas se u Nizozemskoj proizvodi značajan dio sintetičkih droga: MDM, LSD, amfetamini, GHB i kristalni met. Nizozemsku se smatra svjetski liderom u toj proizvodnji.
Šef policijskog sindikata Jan Struijs ukazuje na brzinu kojom se ta droga transportira širom svijeta.
“Na dan kad je Donald Trump postao američki predsjednik prve karakteristične narančaste tablete ekstazija ‘Trumpies’ pronađene su u zračnoj luci Schiphol. Samo 24 sata kasnije mogle su se kupiti u Australiji. Mnogo je Meksikanaca koji pomažu proizvesti kristalni met u Nizozemskoj. Imamo zalihe kokaina u Venezueli i Surinamu, imamo vrlo niske cijene u Amsterdamu, Liverpoolu i Manchesteru. Svaki gram koji se proda pomaže organiziranom kriminalu i financiranju ovih narkokartela”, kaže Struijs.
Kako se Nizozemska uklapa u narkokartu
Južnoamerički narkogazde pokreću proces slanjem robe u zapadnu Afriku. Droga potom kreće na sjever preko starih krijumčarskih linija u Maroku, a mladi Marokanci čiji su se roditelji preselili u Nizozemsku i dalje imaju obiteljske veze i migracijske puteve koje mogu iskoristiti.
Policija smatra da je Ridouan Taghi tako stekao svoje bogatstvo. On je naslijedio ili “stekao kontrolu” nad krijumčarskom linijom i počeo prenositi kokain umjesto kanabisa, što je donijelo više novca i više nasilja. Iako vođe često operiraju na međunarodnoj razini, policija strahuje da koriste utjecaj kako bi kontrolirali plaćene ubojice, koji postaju sve mlađi.
“Policija ne razumije da nema sredstava za intervenciju. Ne radi se samo o rezanju proračuna. Nestali su timovi za prevenciju među mladima pa oni prolaze ispod radara. Onda odjednom vidimo da oni sudjeluju u likvidacijama”, kaže Jan Struijs.
Znači li to da se Nizozemska pretvorila u narkodržavu?
“Nemam tijela koja vise s mostova, ali imamo korupciju u lukama, nasilje protiv odvjetnika i prijetnje novinarima. Definitivno postoje neke karakteristike narkodržave”, objašnjava Wouter Laumans.
Ako Nizozemska i ima taj nezavidni status, on se uglavnom manifestira ispod radara. Nizozemsko gospodarstvo možda nije ovisno ili definirano narkoindustrijom, ali ta industrija svakako sve više utječe na društvo.
(Index.hr)
