Ulrike Hartmann, ambasadorka Austrije u BiH: Privredna saradnja sa BiH je zasnovana na međusobnom povjerenju

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu koja već godinama ostvaruje suficit u trgovinskoj razmjeni sa Austrijom.

Osim privredne saradnje koja se odvija na zavidnom nivou, Austrija je značajan partner BiH u kulturno-socijalnom razvoju, reformi javne uprave, razvoju pametnih gradova i podrška na evropskom putu.

Kako u intervjuu za eKapiju ističe ambasadorka Austrije u BiH dr Ulrike Hartmann, stav Austrije je da će Evropska unija biti kompletna tek sa punopravnim članstvom zemalja regije.

Hartmann dodaje da i dalje u BiH, uprkos prednostima koje obezbjeđuje stranim investitorima, postoje i faktori kočenja kao što su slaba pravna sigurnost i transparetnost, kompleksne upravljačke strukture i drugo.

Poručuje da je u BiH hitno potrebno da profunkcioniše vlast na svim nivoima, jer zbog toga brojni projekti “stoje u mjestu”, kao i da neka već odobrena finansijska sredstva povlače sa sobom i zatezne kamate.

Kako vidite trenutno stanje ekonomskih i političkih odnosa naše dvije zemlje?

– Odnose između Austrije i Bosne i Hercegovine krasi tradicionalno prijateljstvo i intenzivna povezanost u različitim oblastima. To se temelji na historijskim vezama, geografskoj blizini, značajnom broju Austrijanki i Austrijanaca porijeklom iz Bosne i Hercegovine, kao i značajnom broju Bosanaca i Hercegovaca koji žive i rade ili se školuju u Austriji, te na obostranom poznavanju mentaliteta i kulturnih posebnosti. Postoji iskrena uzajamna naklonost među našim narodima. Privredna saradnja je izuzetno dobra i zasnovana na međusobnom povjerenju. Austrija je i dalje kumulativno najveći strani investitor u Bosni i Hercegovini.

Trgovinska razmjena je dinamična i pozitivna za Bosnu i Hercegovinu. Politički odnosi su također izuzetno dobri i plodonosni. Austrija dosljedno podržava evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine, pomaže joj gdje god je to moguće, istovremeno potencirajući partnersku saradnju. Zagovaramo pristup da će Evropska unija biti kompletna tek sa punopravnim članstvom zemalja ove regije. Dakle, ekonomski i politički odnosi naše dvije zemlje su na zavidnom nivou, uz veliki potencijal da se i dalje uspješno razvijaju.

Koje su to najveće prednosti BiH kada je privlačenje investicija u pitanju?

– Jedna od najvećih prednosti ove zemlje je njena geografska blizina glavnom tržištu Evropske unije uz dalekosežan slobodan pristup tom tržištu na bazi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Dodatna prednost je svakako i struktura troškova koja je povoljna u poređenju sa lokacijama unutar Evropske unije. Međutim, postoje i faktori kočenja, kao što su manjkava pravna sigurnost i transparentnost, kompleksne upravljačke strukture i sistem nadležnosti, kao i teže pronalaženje stručne radne snage, imajući u vidu tradicionalni obrazovni sistem i intenzivno iseljavanje iz zemlje.

Iako je međusobna trgovinska razmjena Austrije i BiH u stalnom porastu, koje oblasti prepoznajete kao nedovoljno iskorišćene?

– Robna razmjena jeste u stalnom porastu. Volumen bilateralne trgovine je 2018. godine prvi put premašio milijardu evra i obuhvatio široku paletu roba. Isporuke industrijskih proizvoda iz BiH u Austriju već su na respektabilnom nivou i i dalje pokazuju jasan rast. Tako je obim austrijskih nabavki električnih mašina i drugih artikala iz BiH u prvoj polovini 2019. godine porastao za daljih 50%.Razvojne mogućnosti, međutim, zasigurno postoje još i u oblasti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kao što to pokazuje između ostalog i udvostručen obim isporuka voća i povrća iz BiH.

Koliko austrijskih kompanija trenutno posluje u BiH, a koliko su kompanije iz Bosne i Hercegovine prisutne u Austriji?

– Trenutno imamo oko 200 podružnica austrijskih firmi u zemlji, koje direktno zapošljavaju blizu 8.000 osoba. Ne raspolažemo podacima o bosanskohercegovačkim preduzećima u Austriji.

Koje proizvode je BiH najviše uvozila, a šta je izvozila u Austriju?

– Struktura roba u bilateralnoj trgovini, naravno, ima pečat takozvane lohn-proizvodnje u Bosni i Hercegovini.

Ukupan uvoz iz BiH u 2018. godini iznosio je 616,9 mil EUR. Veliki porast obima austrijskog uvoza iz BiH u ovoj godini vezuje se naročito za isporuke električnih mašina i elektrotehničkih artikala, čija je vrijednost porasla u prvoj polovini 2019. godine za gotovo 50 %, na 94,2 mil EUR. Tu se u značajnoj mjeri radi o izoliranim žicama i električnim vodovima, zatim slijede dijelovi za električna postrojenja kao što su osigurači, komandne ploče i slično. Osim toga, iz BiH se uvoze mašine i dijelovi, a najviše valjčani ležaji. Bitne su, nadalje, bile austrijske nabavke roba od željeza i čelika, kao i cipela. Vrijedan spomena je i obiman uvoz artikala od umjetnih materijala i uvoz ogrjevnog drveta iz BiH.

Ukupan izvoz iz Austrije u BiH u u 2018. godini iznosio je 408,4 mil EUR. U prvoj polovini 2019. godine su najvažnije austrijske izvozne robe također bile električne mašine i elektrotehnički artikli, čija je vrijednost dosegla iznos od 33,30 mil EUR, što odgovara respektabilnom rastu od 41,8 % u poređenju sa prvih šest mjeseci 2018. godine. Pri tome se radilo pretežno o dijelovima i montažnim sklopovima za ugradnju u električne mašine i generatore, a najviše o kablovima i žicama. Na drugom mjestu su umjetni materijali i proizvodi od umjetnih materijala. S jedne strane isporučivale su se sirovine, naročito polimeri, a s druge strane gumene cijevi i slično. Tek na trećem mjestu su bile mašine i postrojenja za industriju. Najznačajnije robe u ovoj kategoriji bile su građevinske mašine, postrojenja filtera kao i dijelovi mašina kao što su valjci i ležajevi.

Ostale spomena vrijedne izvozne robe su artikli od željeza i čelika, naročito cijevi, te koža za dalju preradu, za automobilsku industriju. Važno je spomenuti i isporuke ploča od drvenih vlakana, mesa i farmaceutskih proizvoda.

Kako austrijske kompanije gledaju na bosanskohercegovačko tržište? Da li raste interes novih investitora i u kojim djelatnostima?

– Bosna i Hercegovina je za Austriju interesantna kao proizvodna lokacija, bilo da se radi o vlastitim podružnicama ili o dodjeli dobavljačkih ugovora. Riječ je prvenstveno o oblastima prerade metala, proizvodnje električnih artikala, kao i o sektoru umjetnih materijala i drvne industrije. Budući razvoj će i ovdje svakako biti određen situacijom u konjunkturi u Evropskoj uniji, naročito u Njemačkoj, sa kojom je Austrija privredno tijesno vezana.

Šta biste savjetovali domaćim privrednicima, na šta posebno da obrate pažnju, ako žele da ostvare uspjeh na austrijskom tržištu?

– U tom pogledu sigurno treba razlikovati da li se radi proizvodnja kroz lohn poslove, gdje su primarno odlučujući kvalitet, cijena i tačnost isporuke ili su u pitanju vlastiti proizvodi, za čiji je uspješan nastup na tržištu većinom nezaobilazan partner-distributer u Evropskoj uniji. U ovom posljednjem slučaju je, naravno, pretpostavka da se ispune specifikacije i dozvole koje vrijede u Evropskoj uniji.

Koliko je državi Austriji kao i privatnim kompanijama interesantno ulaganje u infrastrukturne projekte u BiH?

– Naravno, za austrijske firme kao što su građevinska preduzeća i proizvođači uređaja od velikog su interesa infrastrukturni projekti, naročito oni sa inostranim finansiranjem, bilo da je to Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska investicijska banka (EIB) ili Svjetska banka. Austrijska preduzeća raspolažu međunarodno priznatim “know how” u području gradnje tunela, cesta i mostova, na polju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, tretmana otpadnih voda, kao i u oblasti tehnologija za zaštitu okoliša.

BiH i Austrija imaju snažne kulturno-istorijske veze. Kakva je saradnja naše dvije zemlje u ostalim oblastima i na koji način ambasada promoviše Austriju u BiH?

– Kulturna i naučna saradnja između naših zemalja je višestruko izražena. U protekle dvije godine su potpisani Sporazum o naučno-tehnološkoj saradnji i Sporazum o saradnji u oblasti kulture i obrazovanja između Austrije i Bosne i Hercegovine. U okviru oba navedena sporazuma održavaju se redovna zasjedanja mješovitih komisija koje čine eksperti za pojedine oblasti. Ove komisije zajedno definišu program rada kao osnovu za dalje projekte.

Tri od ukupno 62 austrijske biblioteke širom svijeta nalaze se u Bosni i Hercegovini (Tuzla, Sarajevo, Banjaluka). Tri austrijska lektora predstavljaju pojačanje austrijskog prisustva na univerzitetima u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru. Nadalje, austrijska opunomoćenica za obrazovanje unaprjeđuje razmjenu i saradnju između obrazovnih institucija.

Još 2016. godine je realizovana “Godina kulture Austrija – Bosna i Hercegovina”, kako bi se produbili odnosi u oblasti kulture, te intenzivirao dijalog i aktivnosti civilnog društva između naše dvije zemlje. U decembru 2018. godine je u okviru Austrijske ambasade otvoren Austrijski kulturni forum. Zadatak Kulturnog foruma Sarajevo je da koristi sinergijski potencijal između različitih austrijskih kulturnih i obrazovnih institucija u BiH, te da promovira i bosanskohercegovačkoj javnosti prezentira savremenu austrijsku umjetnost.

Austrija posebno veliku pažnju polaže na uvođenje novih tehnologija, razvoj pametnih gradova, generalno unaprjeđenje kulture življenja. Da li u ovom domenu možemo govoriti o dobrim primjerima za BiH?

– Austrija jeste jedna od zemalja koja mnogo ulaže u primjenu novih tehnologija. Kada govorimo o ovoj oblasti, onda kao odličan primjer možemo navesti saradnju između Beča i Sarajeva. Ugledni časopis The Economist je drugi put zaredom Beč proglasio gradom sa najboljim kvalitetom života. Austrijska prijestolnica je ujedno i “najpametniji” grad na svijetu prema međunarodnim klasifikacijama, tj. uzimajući u obzir aspekte poput javne uprave, zdravstvenog sistema, obrazovanja, energije i okoliša, mobilnosti itd.

Kao uzor mnogim gradovima, Beč pruža svoje znanje u regionalnom partnerstvu. Tako su u junu ove godine na radionici o pametnim gradovima, stručnjaci bečke Smart City agencije podijelili svoja iskustva sa predstavnicima gradske uprave Grada Sarajeva i drugih nivoa. Sarajevo se odlučilo da od Beča prihvati iskustva u izradi smjernica i strategije, što bi u skorije vrijeme trebalo rezultirati konceptom za Smart City Sarajevo. Predstavništvo Grada Beča u Sarajevu bilo je i posrednik kod potpisivanja Sporazuma o saradnji za aplikaciju “Prijavi gradu” između Beča, Villacha, Klagenfurta i Kantona Sarajevo u septembru ove godine. Sporazum se temelji na uskoj saradnji uključenih lokalnih vlasti i služi za zajedničko upravljanje misijom zajedničkog javnog interesa. Inicijativa poput ove kooperacije između austrijskih gradova također je dio bečke filozofije u kojoj gradovi zajedno mogu savladati izazove budućnosti.

Kada govorimo o putu Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji, prema Vašem mišljenju, koje korake trebamo prioritetno preduzeti kako bismo ubrzali pristupne pregovore?

– Jedan od najvažnijih prioriteta je formiranje i funkcionisanje vlasti: formiranje Vijeća ministara, stvarni početak rada Parlamenta BiH, formiranje Vlade FBiH, formiranje svih kantonalnih vlada. Nebrojeni projekti i reforme za koje su osigurana finansijska sredstva su na čekanju, često uz zatezne kamate.

Kada je riječ o konkretnim mjerama koje BiH treba poduzeti na putu ka Evropskoj uniji, svima je poznato da je Evropska komisija u maju ove godine dala svoje Mišljenje o aplikaciji BiH za članstvo u Evropskoj uniji i u njemu je definisano 14 prioritetnih koraka za BiH, kao što su reforma izbornog zakonodavstva u skladu sa evropskim standardima, reforma i racionalizacija javnog sektora, jačanje nezavisnosti pravosuđa, jednako postupanje prema svim građanima i suzbijanje diskriminacije na svim osnovama. Predugo već čekamo da vlast krene u implementaciju ovih mjera.

(Senka Trivić, ekapija.com)

Facebook Komentari

Pročitajte još

Popularno