Ukupna potrošnja primarne energije smanjena je u razdoblju od januara do juna za 1,9 posto, na 5.341 petadžul, odnosno 1.484 teravat-sata.
Najveći pad zabilježen je kod naftnih derivata, za osam posto. Potrošnja dizela smanjena je za gotovo šest posto, pokazuju preliminarni izračuni AGEB-a. Blagi pad zabilježen je i u potrošnji kerozina i benzina, za nekih jedan posto. Najviše je pak potonula potrošnja loživog ulja za grijanje, više od 33 posto. Isporuke petrokemijskih proizvoda za hemijsku industriju porasle su pak oko tri posto.
Razlozi nisu pozitivni
Potrošnja prirodnog gasa povećana za 1,3 posto, uz međusobno poništavanje uticaja vremenskih uslova, privredne aktivnosti i cijena međusobno.
Potrošnja kamenog ugljena porasla je gotovo sedam posto, dok je potrošnja lignita pala četiri posto. Podaci odražavaju značajan uticaj viših cijena energije, navodi AGEB.
Obnovljivi izvori energije zabilježili su rast od četiri posto, uglavnom zahvaljujući snažnijoj proizvodnji struje iz energije vjetra. Njihov udio u ukupnoj potrošnji energije povećao se na 22,2 posto, s prošlogodišnjih 20,9 posto.
Uprkos pojačanoj upotrebi obnovljivih izvora, fosilna goriva poput nafte, prirodnog gasa i uglja i dalje čine 75,9 posto ukupne njemačke potrošnje energije. AGEB okuplja tri industrijska udruženja i pet istraživačkih instituta specijalizovanih za energetsku ekonomiju.
