Grad podijeljen na neobičan način
Baarle čine belgijski Baarle-Hertog i holandski Baarle-Nassau. Posebnost ovog mjesta je veliki broj enklava koje su toliko isprepletene da granica na pojedinim mjestima prolazi doslovno kroz objekte.
Prema zvaničnoj turističkoj stranici Baarlea, belgijski dio čine 22 enklave unutar Holandije, dok Baarle-Nassau ima osam enklava. Zbog takvog rasporeda granica presijeca ulice, trgove, dvorišta i poslovne prostore.
Na ulicama su granice označene bijelim krstovima, a uz kućne brojeve postavljene su oznake koje pokazuju kojoj državi pripada određeni objekat.
Nekada je i ulaz određivao državu
Jedno od najneobičnijih pravila odnosi se na kuće koje se nalaze na samoj granici. U takvim slučajevima pripadnost objekta tradicionalno se određivala prema položaju ulaznih vrata.
Zbog toga su se granice u pojedinim slučajevima bukvalno provlačile kroz stambene i poslovne objekte.
Sve počelo u srednjem vijeku
Neobična situacija ima korijene u srednjem vijeku, kada su različite parcele pripadale različitim vlastelinima.
Nakon stvaranja Belgije 1830. godine pokušavano je da se riješi komplikovano pitanje granice između dvije države. Međutim, konačno razgraničenje enklava postignuto je tek 1995. godine.
Kako navodi Opština Baarle-Hertog, tada su granice enklava konačno pravno utvrđene.
Dvije države, jedan grad
Danas Baarle ima posebnu administrativnu organizaciju. Postoje belgijske i holandske institucije, dok stanovnici svakodnevni život uglavnom vode kao da žive u jednom gradu.
Članstvo Belgije i Holandije u Šengenskom prostoru dodatno olakšava kretanje, pa nema klasičnih graničnih kontrola.
Ipak, državna granica i dalje može biti važna kada se razlikuju zakoni, porezi ili druga pravila.
Upravo zbog toga Baarle nije samo neobičnost na karti. To je mjesto gdje se granica između dvije države može vidjeti na pločniku, proći kroz kuću ili presjeći dvorište, dok ljudi sa obje strane nastavljaju da žive kao komšije.
