EU traži odgovor na skupo gorivo: Šta je u igri?

Visoke cijene goriva postale su jedna od glavnih tema u Evropskoj uniji. Ministri finansija zemalja članica danas u Dablinu razgovaraju o mogućim mjerama za ublažavanje udara na građane i privredu, među kojima je i oporezivanje vanredne dobiti energetskih kompanija.

Ministri finansija EU i guverneri centralnih banaka sastaju se danas i sutra u Dablinu, gdje će razgovarati o posljedicama energetske krize, stanju evropske ekonomije i mogućim mjerama za ublažavanje visokih cijena energije.

Jedan od prijedloga jeste zajednički evropski okvir za oporezivanje vanredne dobiti naftnih kompanija. O toj mogućnosti posebno govori njemački ministar finansija Lars Klingbajl.

Šta traži šest zemalja?

Njemačka, Austrija, Italija, Španija, Portugal i Poljska još su u avgustu zatražile da se pitanje zajedničkog poreza na vanrednu dobit uvrsti na dnevni red sastanka u Dablinu.

Kako je tada prenio Rojters, šest zemalja smatra da dosadašnje mjere nisu dovoljne da trajno smanje ili stabilizuju cijene za građane i kompanije.

Ministri žele da se iskoristi iskustvo iz 2022. godine, kada je EU uveo privremene mjere oporezivanja vanredne dobiti energetskih kompanija. Novi model bi, prema prijedlogu, trebalo preciznije da obuhvati i dobit multinacionalnih naftnih kompanija ostvarenu van EU.

Zašto su cijene toliko porasle?

Rast cijena povezan je sa velikim poremećajima na svjetskom tržištu energije i problemima sa snabdijevanjem kroz Ormuski moreuz.

Prema podacima koje je objavio Rojters, cijena nafte porasla je oko 25 odsto od početka američko-izraelskog rata protiv Irana, dok su cijene derivata u Evropi rasle još brže. Evropski dizel poskupio je za više od 70 odsto, a benzin za oko 20 odsto.

Evropska komisija redovno prati cijene goriva u svim članicama. Najnoviji podaci njenog Nedjeljnog biltena o nafti objavljeni su 17. septembra.

Da li bi porez smanjio cijene?

To nije izvjesno.

Ideja je da se dio neuobičajeno visokog profita energetskih kompanija preusmjeri u mjere pomoći građanima i privredi. Međutim, ekonomisti upozoravaju da bi bilo veoma teško precizno utvrditi kolika je “vanredna” dobit, posebno kada velike kompanije posluju u više država.

Njemačka takođe nema potpuno jedinstven stav o načinu pomoći. Kako navodi ARD, ministar finansija Klingbajl podržava porez na vanrednu dobit, dok ministrica privrede Katerina Rajhe zagovara druge mjere, poput privremenog smanjenja PDV-a ili direktne pomoći građanima.

Odluka još nije donesena

Sastanak u Dablinu zato je prije svega početak razgovora o mogućem zajedničkom odgovoru. Evropska unija danas nema odluku o novom porezu na vanrednu dobit energetskih kompanija.

Za građane je ključno pitanje koliko će visoke cijene goriva potrajati i da li će vlade uspjeti da dio troška energetske krize prebace na kompanije koje ostvaruju povećanu dobit.

Prema irskom predsjedavanju EU, ministri će o energetici razgovarati danas i sutra, a sastanak bi trebalo da posluži za razmjenu stavova o glavnim ekonomskim izazovima sa kojima se Unija trenutno suočava.

Pročitajte još

Popularno