Da li je bolje da tokom cijele godine ostane zimsko ili ljetno računanje vremena? Iako bi duži i svjetliji dani u večernjim satima mnogima odgovarali, nova kanadska analiza ukazuje na to da bi trajno zimsko računanje vremena imalo više prednosti za zdravlje.
Istraživanje, objavljeno 5. oktobra 2026. godine u časopisu Canadian Medical Association Journal (CMAJ), razmatra kako bi dvije mogućnosti uticale na spavanje, biološke ritmove, raspoloženje i druge aspekte svakodnevnog života.
Kako prenosi naučni portal ScienceAlert, psihijatar Rejmond Lam sa Univerziteta Britanske Kolumbije i njegove kolege analizirali su postojeća istraživanja, iskustva zemalja koje su mijenjale način računanja vremena i razlike u izlasku i zalasku sunca u kanadskim gradovima.
Njihov zaključak je da dostupni dokazi više podržavaju trajno zimsko računanje vremena. Ipak, riječ je o analizi postojećih istraživanja i mogućih posljedica različitih politika, a ne o eksperimentu kojim je konačno dokazano da je jedna opcija zdravija za svakog čovjeka.
Zašto je jutarnje svjetlo toliko važno?
Ljudski organizam ima unutrašnji, odnosno cirkadijalni sat, koji reguliše ciklus spavanja i budnosti, ali i niz drugih tjelesnih funkcija. Da bi taj sistem pravilno radio, potrebno je da bude usklađen sa smjenom dana i noći.
Jutarnje svjetlo pomaže da se biološki sat uskladi s ranijim dijelom dana, dok izlaganje svjetlosti u večernjim satima može pomjeriti ritam spavanja prema kasnijem vremenu.
Ako bi tokom cijele godine važilo ljetno računanje vremena, izlazak sunca zimi bio bi prema satu pomjeren za jedan sat kasnije. Ljudi koji ustaju rano zbog posla ili škole zato bi češće započinjali dan u mraku.
Istraživač Ralf Mistlberger sa Univerziteta Sajmon Frejzer, jedan od autora analize, objasnio je ovaj proces poređenjem s ručnim satom koji svakog dana kasni deset minuta i koji je potrebno stalno podešavati unaprijed.
Suština je u tome da organizmu trebaju pouzdani signali iz okruženja kako bi održao usklađen ritam. Kada se jutarnje svjetlo odloži, unutrašnji sat može ostati pomjeren prema kasnijem vremenu, iako obaveze počinju u istom terminu.
Šta bi se promijenilo kada bismo trajno zadržali ljetno vrijeme?
Razlika se najbolje vidi na primjeru zimskog jutra.
U Torontu bi početkom januara, prema podacima navedenim u analizi, sunce izlazilo oko 7.51 čas po standardnom, odnosno zimskom vremenu. Ako bi važilo trajno ljetno računanje vremena, izlazak sunca bio bi oko 8.51 čas.
Osoba koja ustaje u sedam ujutro u oba slučaja bi se budila prije izlaska sunca, ali bi uz zimsko računanje vremena dnevna svjetlost stigla sat ranije prema satu.
To je posebno važno za ljude koji rano kreću na posao, kao i za djecu koja ujutro putuju u školu.
Prema istraživačima, nedostatak jutarnjeg svjetla može doprinijeti kasnijem ritmu spavanja. Ako vrijeme odlaska na posao ili u školu ostane nepromijenjeno, ljudi bi mogli imati manje vremena za san.
Nesklad između unutrašnjeg biološkog sata i društvenog rasporeda poznat je kao socijalni džetleg. Taj fenomen povezuje se s nepovoljnijim fizičkim i mentalnim zdravstvenim ishodima, iako sama povezanost ne dokazuje da je jedan faktor neposredno izazvao drugi.
Veći rizik za san i raspoloženje?
Kanadski istraživači razmotrili su i nalaze studija o geografskim razlikama unutar vremenskih zona. Ljudi koji žive na zapadnom kraju iste vremenske zone dobijaju jutarnju svjetlost kasnije prema satu nego oni na njenom istočnom kraju.
Pojedina istraživanja povezala su takav položaj s kraćim spavanjem i nepovoljnijim zdravstvenim i ekonomskim pokazateljima. Međutim, ove rezultate treba tumačiti oprezno, jer na zdravlje utiču brojni faktori, a geografska povezanost sama po sebi ne dokazuje uzročnost.
Analiza se bavila i sezonskim afektivnim poremećajem, oblikom depresije koji se kod nekih ljudi javlja tokom određenog dijela godine, često zimi. Jedno od objašnjenja njegovog nastanka odnosi se na promjene u cirkadijalnom ritmu i izloženosti svjetlosti.
Terapija jakim svjetlom ujutro koristi se u određenim slučajevima kako bi se biološki sat pomjerio prema ranijem vremenu. Kasniji izlazak sunca prema satu mogao bi djelovati u suprotnom smjeru.
Posebno osjetljivi mogli bi biti tinejdžeri i mlađi odrasli, čiji se biološki ritam tokom adolescencije i ranog odraslog doba prirodno pomjera prema kasnijem odlasku na spavanje i buđenju.
Ipak, analiza ne znači da bi svaka osoba koja živi po ljetnom računanju vremena razvila probleme sa spavanjem ili raspoloženjem. Ona ukazuje na moguće rizike na nivou stanovništva.
Zašto onda mnogi žele da ljetno vrijeme ostane tokom cijele godine?
Glavna prednost trajnog ljetnog računanja vremena jesu duže svijetle večeri, što može olakšati boravak na otvorenom poslije posla, rekreaciju, druženje i druge aktivnosti.
S druge strane, trajno zimsko računanje vremena značilo bi raniji zalazak sunca tokom zime. U ljetnim mjesecima svitalo bi ranije, što nekim ljudima može smetati ako ih jutarnja svjetlost prerano budi.
Zato odluka nije samo pitanje toga kada je dan svijetao, već i toga kako se dnevna svjetlost uklapa u biološki ritam i uobičajene obaveze ljudi.
Autori analize smatraju da dostupni zdravstveni dokazi više podržavaju standardno, odnosno zimsko vrijeme. Ako bi vlasti ipak odlučile da trajno zadrže ljetno računanje vremena, preporučuju razmatranje kasnijeg početka nastave i radnog vremena, bolju izloženost jutarnjem svjetlu u zatvorenim prostorima i praćenje pokazatelja kao što su problemi sa spavanjem, zimska depresija i saobraćajne povrede.
Neke zemlje već su odustale od sezonskog pomjeranja sata
Rasprava nije samo teorijska. Pojedine države i regije već su pokušale da ukinu sezonsko pomjeranje sata, ali njihova iskustva pokazuju da je izbor trajnog vremena složen.
Sjedinjene Američke Države uvele su cjelogodišnje ljetno računanje vremena 1974. godine, ali su od te odluke odustale za manje od godinu dana, između ostalog zbog zabrinutosti za djecu koja su ujutro putovala u školu po mraku.
Rusija je 2011. godine prešla na trajno ljetno vrijeme, a 2014. promijenila sistem i usvojila trajno standardno vrijeme.
U Kanadi se, međutim, pojedine pokrajine i teritorije kreću u drugom smjeru. Britanska Kolumbija, Alberta i Sjeverozapadne teritorije najavile su zadržavanje ljetnog računanja vremena bez uobičajenog novembarskog vraćanja sata. To pokazuje da odluke vlasti ne moraju nužno biti u skladu sa preporukama autora nove analize.
Šta je onda bolje za zdravlje?
Prema analizi objavljenoj u časopisu Canadian Medical Association Journal, trajno zimsko računanje vremena ima prednost jer omogućava raniji pristup jutarnjem svjetlu i bolje se usklađuje s ljudskim cirkadijalnim ritmom.
Ipak, to ne znači da su sva pitanja riješena. Istraživači su analizirali postojeće dokaze, a dugoročne posljedice različitih sistema računanja vremena nisu u potpunosti razjašnjene. Osim toga, značaj promjene zavisi od geografskog položaja, godišnjeg doba, radnog rasporeda i individualnih navika.
Glavna poruka analize jeste da pri eventualnom ukidanju pomjeranja sata nije dovoljno odlučiti samo da li želimo svjetlije večeri. Važno je uzeti u obzir i jutarnju svjetlost, kvalitet sna i usklađenost svakodnevnih obaveza s biološkim ritmom.
