Kako piše Si-En-En (CNN), novi model naučnika sa Univerziteta Kalifornije u Irvajnu i NASA Laboratorije za mlazni pogon pokazuje da bi ovaj glečer do 2100. godine mogao doprinijeti porastu nivoa mora za oko tri centimetra, što je dvostruko više od ranijih procjena.
Topla morska voda prodire ispod leda
Glečer Tveјts nalazi se na zapadu Antarktika, a površinom je približno veličine američke savezne države Floride. Njegovo topljenje već decenijama doprinosi porastu nivoa mora, a trenutno je zaslužno za oko četiri odsto globalnog rasta.
Naučnike posebno zabrinjava područje na kojem glečer prestaje da leži na morskom dnu i počinje da pluta na vodi. Ta zona, poznata kao zona uzemljenja, nije uska i stabilna granica, kako se ranije često pretpostavljalo. Prema satelitskim podacima, ona može biti široka nekoliko kilometara, a morska voda u njoj prodire ispod leda i povlači se pod uticajem plime i oseke.
Ovaj proces omogućava relativno toploj morskoj vodi da dopre duboko ispod ledenog pokrivača i ubrza topljenje. Naučnici smatraju da je upravo taj mehanizam u ranijim modelima bio nedovoljno uzet u obzir.
Istraživanje, objavljeno u časopisu “Nejčr komjunikejšns” (Nature Communications), pokazuje da bi doprinos glečera porastu nivoa mora do 2100. godine mogao dostići oko tri centimetra čak i bez dodatnog globalnog zagrijavanja.
Zašto je glečer dobio naziv “sudnjeg dana”?
Nadimak je dobio zbog mogućih posljedica njegovog urušavanja. Sam glečer sadrži dovoljno leda da, u slučaju potpunog gubitka, podigne nivo mora za više od 60 centimetara.
Još veća opasnost leži u njegovoj ulozi u stabilnosti okolnog ledenog pokrivača zapadnog Antarktika. Tveјts djeluje kao svojevrsna prepreka koja usporava kretanje ogromnih količina leda prema okeanu. Njegovo povlačenje moglo bi omogućiti ubrzano oticanje leda iz šireg područja, što bi dugoročno moglo dovesti do porasta nivoa mora od oko tri metra.
Takav scenario predstavljao bi ozbiljnu prijetnju priobalnim gradovima i naseljima širom svijeta, od Majamija do Manile. Ipak, riječ je o mogućim dugoročnim posljedicama, a ne o prognozi da će se takav porast dogoditi do kraja ovog vijeka.
Postoji 60 odsto šanse za gubitak važnog oslonca
Naučnici su utvrdili da topljenje ubrzava odvajanje glečera od podvodnog grebena Muginot, koji trenutno usporava njegovo kretanje prema okeanu.
Prema rezultatima modela, postoji oko 60 odsto vjerovatnoće da će glečer do kraja vijeka izgubiti oslonac na tom grebenu. U tom slučaju mogao bi se brže povlačiti preko morskog dna koje se spušta prema unutrašnjosti Antarktika, čime bi toploj vodi bio izložen sve veći dio leda.
Ipak, istraživači upozoravaju da još nema dovoljno neposrednih mjerenja uslova ispod glečera da bi se sa sigurnošću moglo predvidjeti koliko brzo će se povlačenje nastaviti.
Naučnici planiraju nova mjerenja
Istraživanje je važno jer ukazuje na to da bi dosadašnji modeli mogli potcjenjivati brzinu topljenja pojedinih antarktičkih glečera. Čak i porast nivoa mora od nekoliko centimetara može dodatno povećati rizik od poplava, posebno tokom snažnih oluja i visokih plima.
Sljedeći korak biće prikupljanje podataka direktno ispod glečera. Naučnici planiraju da 2028. godine postave instrumente koji će bilježiti kretanje morske vode kroz zonu uzemljenja.
Istraživači ističu da je potrebno nastaviti mjerenja kako bi se preciznije procijenile buduće promjene. Istovremeno, upozoravaju da smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte ostaje ključno za ograničavanje dugoročnih posljedica klimatskih promjena.
