Samo u prvoj turi pomoći iz Srbije u Republicu Srpsku, ali i cijelu BiH, stiglo je pet kliničkih i pet transportnih respiratora, 30.000 epidemioloških maski N95, 2.000 zaštitnih odjela, 200 naočara i 50.000 rukavica, te lijekovi.
Takođe, odlučeno je da će iz državnog budžeta Hrvatske biti dodjeljeno 5,8 miliona eura za pomoć u suzbijanju epidemije bolesti COVID-19 u BiH, a dogovarana je i pomoć iz Republike Srpske za Federaciju BiH.
To nije sve, zbog krize i potresa koji je pogodio Zagreb nedavno, crnogorska Vlada jednoglasno je odlučila uputiti Hrvatskoj urgentnu pomoć u vidu materijala i opreme.
Svi ovi primjeri pokazuju solidarnost zemalja regiona, koje su se, kako tvrde pojedini stručnjaci, u pandemiji snašle bolje od mnogih bogatijih evropskih zemalja.
Mnogi već komentarišu da zemlje zapadnog Balkana najbolje funkcionišu za vrijeme krize, pogotovo BiH u kojoj ovih dana nema blokada i politička pregovaranja idu bolje nego ikada.
Iako siromašne, zemlje pokazuju mnogo solidarnosti, a i profesor međunarodnih odnosa Miloš Šolaja, smatra da su se zemlje regiona snašle bolje nego neke zemlje Evropske unije.
– Nekako smo na vrijeme shvatili opasnost koju pandemija može da donese. To upozorenje je kod zemalja regiona imalo dosta ozbiljniji pristup samom problemu i dovelo je do boljih rezultata – smatra Šolaja.
Kada je u pitanju saradnja u vrijeme krize, kaže da se sarađivati mora, ali ne toliko otvoreno, jer se saradnja upravo najviše svodi na to da se zemlje zatvore, da se spreči kretanja i širenja zaraze.
Na pitanje da je solidaranost i pomoć zapadnog Balkana na onom nivou kao prije šest godina kada su sve zemlje bile pogođene poplavama, Šolaja odgovara da se to baš i ne može porediti.
– Nije to upredivo sa poplavama, jer se traži druga vrsta solidarnosti, nema direktne štete koja je matarijalna, koja je hitna. Jednostvano je potrebano malo snažnija intervencija države u donošenju mjera, kako bi se spriječile sve moguće negativne posljedice pandemije kojih će naravno svakako biti, ali sada se radi na tome da budu što manje – rekao je Šolaja, dodajući da je i ova kriza samo još jedno potvrdila partnersvto i veze koja imaju Srbija i RS.
Analiziranjam saradnje i snalaženjem zemanja regiona navio se i Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane.
Oni navode da iako inače sporo reaguju, većina država Zapadnog Balkana brzo je shvatila izazove koje predstavlja nova prijetnja i što bi mogla učiniti s njihovim relativno skromnim medicinskim ustanovama.
– U tom pogledu, koristeći neke od rezidualnih elemenata Jugoslovenskog sistema, bivše republike postavljaju niz preventivnih mjera kako bi usporile početak pune krize i pružile im upravljivu šansu da izbjegnu talijanski scenarij masovnih stradanja – navodi se u analizi.
Stručnjaci u analizi ističu da pojave epidemije, nije prva prirodna katastrofa širih razmjera s kojom se Zapadni Balkan suočava u zadnje vrijeme, podsjećajući upravo na poplave iz maja 2014. godine kada se solidarnos i građana i zvaničnika bila na visokom nivou.
– Uprkosu dvadeset i pet godina decentralizacije BiH i njeni susjedi su se već uložili sve napore kako bi zaustavili širenje zaraze COVID-19. Da bi se uhvatili u koštac sa sljedećom krizom ili ponavljanjem trenutne krize, administrativni centri BiH i susjednih zemalja, moraće uspostaviti zajednički kontakt za ponovno započinjanje saradnje i komunikacije pod jednakim uslovima, možda koristeći još uvijek funkcionalna nasleđa SFRJ. Regija ne sme propustiti još jednu priliku, kao što je to imala 2014. za formiranje koherentne, objedinjene službe za hitne slučajeve – navode stručnjaci u analizi.
Iako su se na početku pandemije dobro snašli, još uvijek nije jasno kako će i hoće li BiH i Zapadni Balkan izaći iz pandemije COVID-19 i hoće li njihova ad-hoc okupljena organizacija uspjeti zadržati zarazu na krizno-upravljavljim razinama, zaključuju u analizi.
Nekima smeta solidarnost
Pomoć u vidu opreme i namirnica nije u BiH stiga samo iz zemlja bivše Jugoslavije, već su joj pomagla i Rusija, Kina, Turska, Mađarska kao i moge druge zemlje. Međutim, nekima je to i zasmetalo.
Iako BiH, kao i region ovih dana funkcionište bez podjela, da ne bude sve tako glatko pobrinula se ministarka vanjskih poslova Bisera Turković.
Ona je pisala ministru vanjskih poslova Mađarske Peteru Sijartu i visokom predstavniku EU za vanjsku politiku Josepu Borellu, nakon što je najavljeno da će Mađarska u Republiku Srpsku poslati medicinsku pomoć za borbu protiv COVID-19 ljuta zbog toga što je, kako navodi „zapazila da neke države pomoć daju selektivno“.
(Srpskainfo)
