Broj osoba koje rade na skraćeno radno vrijeme priopćilo je Ministarstvo rada. Pad je izraz visoke dinamike na tržištu rada. Pad prijava na skraćeno radnog vrijeme trebao bi se nastaviti smanjivati i ove godine. U 2021. godini za tu je mjeru isplaćeno 3,7 milijardi eura.
Prema preliminarnim podacima, u prosincu je 47.299 ljudi još uvijek bilo prijavljeno na skraćeno radno vrijeme. No, uz pretpostavku da će konačna brojka biti slična onoj u studenom, broj prijava na skraćeno radno vrijeme tijekom godine pao je za oko 350.000 ljudi. U cijelom četvrtom tromjesečju zapravo je oko 100.000 ljudi bilo prijavljeno na skraćeno radno vrijeme, no za taj model rada bilo je prijavljeno oko 177.000 ljudi, dakle znatno više.
“Stvarno korištenje skraćenog radnog vremena u četvrtom tromjesečju 2021. bilo je znatno ispod broja prijava. To pokazuje da mnoge tvrtke koje su se prijavile za skraćeno radno vrijeme za svoje zaposlenike kao mjeru opreza u konačnici ga nisu koristile zbog pozitivnog gospodarskog zamaha”, rekao je ministar rada Martin Kocher (ÖVP).
Smanjenje prijava na skraćeno radno vrijeme bilo je posebno izraženo u turizmu, koji je posebno pogođen krizom. Početkom godine, između 110.000 i 120.000 ljudi još je bilo na skraćenom radnom mjestu u industriji, a u četvrtom tromjesečju bilo ih je tek oko 36.000. Slično je upečatljiva razlika i u trgovini, gdje je skraćeno radno vrijeme palo s više od 120.000 ljudi na početku godine na 23.000 u četvrtom tromjesečju.
U četvrtom tromjesečju 2020. prosječno smanjenje radnog vremena iznosilo je 55 posto, godinu dana kasnije – u četvrtom tromjesečju 2021. – samo 46 posto. I ovdje prednjači turizam. Naime, u području smještaja i gastronomije u četvrtom tromjesečju 2021. izgubljeno je 55 posto radnih sati. Prosječno je zaposlenik bio na skraćenom radnom vremenu oko 4 mjeseca, dok je u turizmu to ipak bilo znatno duže (187 dana).
Za tekuću godinu Ministarstvo rada očekuje daljnje smanjenje broja zaposlenih na skraćeno radno vrijeme. Trenutno je oko 170.000 ljudi pretprijavljen za skraćeno radno vrijeme. U prethodnoj godini tvrtkama je za tu mjeru isplaćeno 3,7 milijardi eura, a od početka pandemije 9,2 milijarde eura.
Unatoč sve manjim brojkama, proračunsko ograničenje za skraćeno radno vrijeme bit će povećano s dvije na tri milijarde eura. To je iz razloga jer su u petoj fazi skraćenog rada već odobrene mnoge prijave koje još nisu konačno riješene. Stoga se mora očekivati povećanje iznosa bespovratnih sredstava. No, u Ministarstvu očekuju da taj iznos neće biti iscrpljen. Povećanje limita je formalni akt, propis će biti predstavljen idućih dana.
(kroativ.at)
