Integracioni barometar se objavljuje svake tri godine i pokazuje kako migracijsko poreklo utiče na obrazovne kvalifikacije, prihode ili pristupačno stanovanje. Monitor raznolikosti, pak, pokazuje kako su se gradska uprava i njena ponuda promijenili zbog raznolikosti stanovništva Beča. Ovo su najvažniji rezultati:
Ljudi sa migrantskom pozadinom rade pola radnog vremena
Početkom 2023. godine oko 34 posto Bečana bili su strani državljani, oko 39 posto je rođeno u inostranstvu, a oko 44 posto ima strano porijeklo – odnosno rođeno u inostranstvu ili ima strano državljanstvo. Tri najveće grupe stanovništva u Beču stranog porekla su ljudi srpskog, turskog i nemačkog porekla. Ukupno 28.690 Ukrajinaca emigriralo je u Beč iz inostranstva 2022.
Većina imigracije iz inostranstva u Beč odnosi se na građane EU/EFTA. Sveukupno, većina (62 posto) stanovnika Beča koji su se ovdje doselili od 2014. imaju ili diplomu srednje škole (25 posto) ili fakultetsku diplomu (38 posto). Gotovo polovinu radnog vremena u Beču (47 posto) obavljaju ljudi migrantskog porijekla. Među zaposlenim Bečanima iz zemalja koje nisu članice EU utječu dekvalifikacije i niže plaće. Osim toga, žene primaju niže plate od muškaraca. To znači da su žene migrantskog porijekla dvostruko u nepovoljnijem položaju.
Imigranti žive skuplje i u uslovima veće gužve
Od generacije roditelja do generacije mladih iz trećih zemalja, udio ljudi sa niskim obrazovanjem je prepolovljen: dok oko 40 posto generacije roditelja (od 45 do 59 godina) ove grupe stanovništva ima najviše diplomu o obaveznoj maturi, udio u generaciji mladih (od 15 do 29 godina) koji su već stekli obrazovanje u Austriji sada je samo 17 posto.
Bečani imigranti i njihova djeca žive u nesigurnijim, skupljim i skučenijim uvjetima. U prosjeku, novi imigranti u Beč imaju manje kvadrata stambenog prostora na raspolaganju po osobi i plaćaju više cijene po kvadratnom metru. Ugovori na određeno vrijeme na tržištu privatnih stanova također posebno često pogađaju Bečane s migracionim porijeklom. Većina stanovnika Beča gleda na suživot u okrugu i susjedstvu kao pozitivan.
U Beču žive ljudi iz 180 zemalja
Svaki treći Bečanin nema pravo glasa. Udio ljudi koji imaju pravo glasa, ali im nije dozvoljeno da glasaju, porastao je na 33,4 posto. Posebno su teško pogođeni mlađi Bečani. Gotovo polovina (45 posto) Bečana u dobi od 25 do 44 godine nema pravo glasa. 54 posto Bečana starijih od 16 godina (303.129 osoba) koji nemaju pravo glasa žive u Austriji više od deset godina, a 77 posto (432.721 osoba) živi u Austriji najmanje pet godina.
U Beču žive ljudi iz 180 zemalja porijekla. Radna snaga u odjelima i objektima Grada Beča također postaje raznovrsnija. Više od četvrtine zaposlenih (26,6 posto) ima strano porijeklo. U Bečkom zdravstvenom udruženju iznosi 37,5 posto. Osim njemačkog, odjeljenja i ustanove koje su ispitane koriste još 33 jezika u komunikaciji s korisnicima. Ponuđeni su primjeri kao što su dječja biblioteka svjetskih jezika, višejezični prateći program StartWien za novodoseljene Bečane ili višejezični informativni materijal o pravilnom odvajanju otpada.
Ponavljanje: “Uklonite se predrasuda i stereotipa”
“Monitor integracije i raznolikosti ne samo da opovrgava mitove o integraciji, već i nudi političarima konkretne i na činjenicama zasnovane polazišta za uspješno savladavanje izazova rastućeg i raznolikog grada. Otklanjanjem predrasuda i stereotipa i oslanjanjem na podatke monitora, mi može “Poduzimamo ciljane mjere za promoviranje integrativnog i raznolikog društva i za efikasno rješavanje izazova koji dolaze s njim”, kaže zamjenik gradonačelnika i savjetnik za integraciju Christoph Wiederkehr (Neos).
Kao izvori podataka za monitor integracije korišteni su podaci iz službenog registra, uzorkovana istraživanja, podaci o porezu na zarade i reprezentativna anketa. Rezultati monitora raznolikosti zasnovani su na istraživanju provedenom 2023. godine u kojem je učestvovalo 68 odjela i institucija Grada Beča, kao i na podacima iz ankete o kadrovima Grada Beča (od 2022. godine).
(Heute.at)
