On već od 1. januara neće biti na poziciji ambasadora u Sarajevu, a u oproštajnom intervjuu za Klix.ba opširno je govorio o tome kako gleda na aktuelnu situaciju u BiH.
Na početku intervjua upitali smo ga za komentar u vezi s predstojećom nogometnom utakmicom između reprezentacija Austrije i BiH, koja će se održati u Beču. Njegov odgovor dovoljno govori koliko je zavolio ovu državu.
”Ja sam član FK Željezničar. Prvu utakmicu BiH – Austrija sam gledao na stadionu u Zenici. Naravno da sam patriota, ali kada BiH igra protiv Austrije onda mi to teško pada, jer obje zemlje smatram i osjećam svojom domovinom. Neka pobijedi bolja reprezentacija”, poručio je Pammer za naš portal.
Nova funkcija
Upitan zašto napušta BiH, ambasador Pammer je kazao da je uobičajeno u toku karijere za diplomatu da se na određenoj fukciji u svojstvu šefa misije zadrži tri-četiri godine te da poslije bude raspoređen na neku drugu funkciju, a u Austriji je to i zakonski regulisano. U ovom slučaju je njegov mandat čak za godinu produžen.
Kako je rekao, saopćeno mu je da će u nastavku karijere preuzeti Task force za intekulturalni i interreligijski dijalog. Njegova nasljednica će biti ambasadorica dr. Ulrike Hartmann, bivša voditeljica ureda visokog predstavnika u Banjoj Luci.
”To je dama s velikim iskustvom kada je riječ o ovom regionu. Dr. Hartmann je bila na funkciji zamjenice šefa misije u Beogradu i također je bila bliska saradnica visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka u OHR-u, i zna b/h/s jezik. Moju djelatnost će tako preuzeti dvije dame, s jedne strane moja nasljednica, a s druge strane i nova voditeljica kulturnog foruma pri Ambasadi u Sarajevu. To znači proširenje austrijskog prisustva u BiH”, rekao je on.
Ambasadora smo upitali šta sada po odlasku može reći o BiH, bh. građanima, o sistemu u cjelini.
”BiH je prekrasna zemlja. Na neki način istovremeno i Austro-Ugarska i Jugoslavija i Evropa u malom, s nevjerovantom kulturološkom, geosocijalnom i historijskom raznolikošću. Nije bez razloga činjenica da turizam jača, da je turista i posjetilaca sve više. BiH je zemlja s vrlo gostoljubivim i ljubaznim ljudima koji su veoma vrijedni, ali premalo prepoznaju i cijene vrijednost zemlje u kojoj žive. Smatram da je za pet godina, koliko sam proveo na ovoj poziciji, u BiH bilo napretka. Država je na putu prema EU. Reformska agenda i rad na reformama donijeli su rezultate, iako se to možda premalo osjeti. Mislim da je put od dejtonske BiH kao BiH u EU još uvijek u toku. Ali, naravno, sistem i struktura države su takvi kakvi jesu. I zato je jasno da će se u nekom momentu morati provesti strukturalne reforme kako bi se država učinila funkcionalnijom”, rekao je Pammer.
Govoreći o političarima u BiH, kazao je da su oni rezultat strukturalnih prilika u BiH, historije posljednjih 20, pa i 50 godina i reflektiraju volju većine onih koji izađu na izbore.
”Uočavam da ipak prevladava princip pripadnosti kolektivitetu u odnosu na pripadnost državi BiH i da taj princip prevladava spram modernih predodžbi o ustavnom uređenju. Uzroka je više, ali jedno je sigurno, a to je da se to ne da riješiti kroz konflikt. Demografska većina mora razumjeti da demografski manje grupe imaju strahove, a naročito kada se tome dodaju i elementi kulturalnih obilježja. Smatram da bi bilo važno postići viši stepen sekularizacije i kada je riječ o politici, zatim jačati vladavinu prava i pravnu državu. BiH je potrebna politička klasa koja ima viziju u pravcu jačanja države, pri čemu će se u BiH raznolikost uvijek morati uzimati u obzir. Tu mora postojati balans”, naveo je ambasador.
Bilo je manipulacija
Komentirajući upravo održane izbore i informacije o izbornoj krađi, kazao je da je za to nadležna Centralna izborna komisija koja treba istražiti sve postupke.
”Prema raspoloživim informacijama, a koje su i iznesene u javnosti, bilo je velikih manipulacija, ali ovi procesi sve u svemu nisu doveli do neke posebne promjene što se tiče rezultata izbora. Barem se tako ponašaju aktuelni akteri. U svakom slučaju, pitanja izborne krađe su stvari kojima trebaju da se pozabave nadležne institucije i pravosuđe. U Austriji je tako, kada se utvrde neregularnosti, dolazi do ponavljanja izbora. Ali ono što treba gledati kritički je retorika na svim stranama. To su praktično prijetnje biračima. Isto tako mala izlaznost na izbore je problem, ali i kompleksnost ukupnog procesa izbora. Mnoge primjedbe ODIHR-a i drugih međunarodnih institucija nisu uvažene. Ali BiH je suverena država i stvar je do ljudi koji ovdje žive i na njihovim političkim predstavnicima je da probleme rješavaju. Očekivanja da će se pojaviti neki protektor ili da će neko s vana donijeti rješenje su svakako pogrešna. Bilo bi važno da međunarodna zajednica pokaže više jedinstva i da zajedno s domaćim političarima rješava probleme u interesu državljana ove zemlje. Raspad, secesija, izgradnja nekih malih kneževina unutar ove države, a u interesu nekih oligarhija, za neke su možda privlačne ideje, ali vode u pogrešnom smjeru. A vremena za gubljenje nemamo. Evropa stoji pred velikim izazovima, od različitih novih ratova, preko migracija prema Evropi, unutar Evropske unije i iz Evrope, do drugih globalnih pitanja poput klimatskih promjena, pitanja okoliša, kao i preživljavanja evropskog modela življenja i evropskih predstava o vrijednostima“, rekao je on.
Upitan kako komentira diplomatsku ofanzivu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u EU, a povodom izbora Željka Komšića u Predsjedništvo BiH, austrijski ambasador je rekao da prvo treba kazati da, ako su izbori provedeni na zakonit način, onda je Željko Komšić u postojećem sistemu legalno izabran.
”Pitanje legitimiteta, dakle političkog gledanja njegovog izbora, kao što je poznato, različito se cijeni. Na ovom primjeru se vrlo dobro mogu prepoznati proturječnosti samog sistema. Činjenica je da tri konstitutivna naroda treba da budu ravnopravna, ali da ne mogu postići to da u Predsjedništvu imaju svoje predstavnike, pa i ukoliko to gledamo kao simbolične funkcije. Ako bosanski Hrvati kažu da su diskriminirani u tom pogledu, ja to mogu razumjetu. Ali istovremeno, bosanski Srbi su u FBiH diskriminirani, a Hrvati i Bošnjaci u RS-u. A čovjek bez pripadnosti jednom od tri konstitutivna naroda ili bez nacionalnog opredjeljenja, znači ”Ostali”, svugdje u BiH je de facto ili de jure diskriminiran, jer ne može biti izabran na političke funkcije. Kod Hrvata se to sada najjače postavlja kao pitanje, jer ima najjače dejstvo na politički legitimitet. Ali moram napomenuti da su prije izbora održani dugotrajni pregovori o mogućim rješenjima za Izborni zakon. Moj utisak je, nakon svega, da sve strane nisu bile dovoljno spremne na kompromis i da se nisu približili jedni drugima. Rezultat izbora onda izgleda srazmjerno tome”, kazao je ambasador Pammer.
Kodirani nacionalizam
Što se tiče susjeda BiH i njihovog odnosa prema tome da se određena grupa unutar države smatra grupom koju je potrebno zaštititi, taj pristup se, kaže Pammer, u određenoj mjeri može razumjeti. Naveo je primjer da takav pristup ima Austrija prema žiteljima Južnog Tirola.
”Ali pitanje je koliko se daleko ide i kako se to radi. Ipak, koliko god da smatram taj neki kodirani nacionalizam veoma štetnim, razumijem tu neku ljutnju, čak i kada ti ”stranci” zastupaju neka stajališta vezana za stvari u BiH. Možda to sve skupa ima prednost, u smislu da se na taj način ipak privlači pažnja EU na BiH. Jer se mnoge prilike u ovoj zemlji i izvan nje ne razumijevaju na ispravan način. Ova se zemlja u mnogome potcjenjuje i to može biti negativno za cijeli region”, naveo je Pammer.
On je kazao da austrijska vlada vidi BiH kao cjelovitu i suverenu državu koja se nalazi na putu ka EU i u tom smislu je podržava. Kaže da se u tome nije ništa promijenilo i da su tog stava oba koaliciona partnera koja čine vlast u Austriji.
”Iako je jedna od stranaka koje sada čine vladu, prije nego što se formirala vlast, njegovala određene kontakte koji su dali mogućnost da se stekne drugačiji dojam. Da budem precizniji, nova okolnost da se sada već skoro bivši predsjednik RS kandidirao za člana Predsjedništva BiH implicira njegovo priznavanje države BiH, koliko god njegova retorika drugačije izgleda”, naglasio je Pammer.
Govoreći o Nacionalnom austrijskom danu kazao je da je na taj dan donesen državni zakon o trajnoj neutralnosti Austrije. Nakon drugog svjetskog rata taj datum predstavlja jedan važan momenat za gradnju austrijske nacije i moderne evropske države, za parlamentarnu demokratiju, tržišnu ekonomiju i vladavinu prava. Dodao je da se put Austrije kao članice Evropske unije dalje razvio, da je to danas članica jedne ujedinjene Evrope, koja u ovom polugodištu predsjedava EU.
”Prijem povodom Nacionalnog praznika koji će biti održan 26. oktobra u Sarajevu prilika je da se predstavi sama zemlja i naša misija. U posljednih pet godina sam taj prijem oblikovao tako da to bude jedna velika svečanost za naše prijatelje i partnere. Prijem će biti upotpunjen muzičkim programom, kulinarskim specijalitetima obje zemlje, od slatkiša do degustacije vina. Također, imat ćemo uručivanje ordena istaknutim ličnostima. Među njima je jedna izuzetna dama iz Austrije, koja će dobiti poseban orden, a riječ je o Doraji Eberle, bivšoj ministrici za kulturu pokrajine Salzburg, koja je nevjerovatno mnogo učinila za BiH u smislu humanitarne djelatnosti, naročito u Srebrenici i okolini. Zadatak države je da ljudi koji su uradili nešto značajno za zajednicu dobiju vidljiva priznanja”, rekao je Pammer.
(klix.ba)
