Komentirala je i zastoj u našoj državi zbog prepucavanja bh. političara te najnovije zahtjeve o ukidanju imena RS, kao i priče o otcjepljenju tog entiteta.Hartmann je prethodno obnašala dužnost šefice Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR) u Banjoj Luci te odlično poznaje prilike u BiH.
“Čast mi je i zadovoljstvo i veoma se radujem da sam ponovo na dužnosti u BiH, ovaj put u svojstvu austrijske ambasadorice. Ja ću biti posvećena bilateralnim temama, prvenstveno daljnjem jačanju i produbljivanju saradnje između naših zemalja. Istovremeno, Austrija kao članica EU i kao gotovo neposredni susjed regije Jugoistočne Evrope iskreno zagovara i podržava proces integracije BiH, kao i cijelog regiona, u Evropsku uniju. U tom smislu ja ću se kao ambasadorica rado truditi da u okviru svojih mogućnosti doprinesem gdje god je to moguće, kako bi BiH ostvarila što konkretniji napredak u ovom procesu svog približavanja EU”, kazala je Hartmann.
Na funkciju dolazite u važnom trenutku za BiH kada je riječ o evropskom putu. S druge strane, politički lideri, umjesto da formiraju vlast i rade na reformama, sukobljavaju se u vezi s različitim pitanjima. Kako na to gledate?
Dijelim vaše mišljenje da se radi o veoma važnom trenutku za Bosnu i Hercegovinu i želim potcrtati da je bez odgađanja potrebno formirati sve organe vlasti ove zemlje. To su jednostavno neizostavne pretpostavke i ono što građani očekuju poslije izbora, dakle da se radi u interesu građana i da se zemlja zaista povede u pravcu Evropske unije. EU se s pravom ističe kao cilj u vezi s kojim se slažu sve političke opcije u zemlji. To zajedničko opredjeljenje je potrebno dokazati konkretnim radom i postizanjem kompromisnih rješenja. Demokratsko društvo živi od političkih kompromisa u okviru pravne države.
Bili ste na čelu OHR-a u Banjoj Luci i usko ste sarađivali s visokim predstavnikom Inzkom. Nedavno je zasjedao PIC. Imali su na stolu vruća pitanja poput zahtjeva SDA za promjenu imena RS-a, ali i izjave o otcjepljenju RS-a. Kako se odnosite prema svemu ovome? Zašto se uvijek iznova bavimo ovim pitanjima?
Dozvolite mi da najprije kažem: neposredna saradnja s visokim predstavnikom u okviru OHR-a meni je bila čast i naročito vrijedno iskustvo. On izvrsno poznaje Bosnu i Hercegovinu, njenu strukturu, njene narode i građane, njihov mentalitet. Njegova uloga je veoma važna. OHR je ustvari posljednja linija odbrane svega što je definisano Dejtonskim mirovnim sporazumom. Opomene i ukaze visokog predstavnika kao vrhovnog tumača Dejtonskog mirovnog sporazuma treba shvatati ozbiljno, kao izraz stava upravo Vijeća za implementaciju mira, odnosno Međunarodne zajednice. O čemu se na koncu radi: Bosna i Hercegovina mora funkcionisati kao država i ne smije se dovoditi u pitanje kao država.
Radili ste duže vrijeme u Banjoj Luci. Kako komentirate neriješen slučaj ubistva Davida Dragičevića i sve ono što se nakon toga odigralo, sve do činjenice da je vlast praktično zabranila djelovanje grupe “Pravda za Davida” koja se pokušava izboriti za istinu?
Banja Luka je predivan grad i bilo mi je zadovoljstvo živjeti i raditi tamo. Upoznala sam divne ljude, stekla mnogo dobrih prijatelja. Što se tiče slučaja “Dragičević”, veoma je tužno i za roditelje pokojnog Davida izuzetno teško to što se desilo. Okolnosti očigledno još nisu razjašnjene. Građani očekuju da nadležni organi rade svoj posao u ovom slučaju. Istovremeno, kao što se napominje u saopćenju Delegacije Evropske unije iz decembra prošle godine, pravo na mirno okupljanje, zajedno sa slobodom izražavanja, ključno je za svako funkcionalno demokratsko društvo. U svakom slučaju, treba naglasiti važnost procesa u zakonskom okviru, kao i pravo na pravdu.
Kada možemo očekivati posjetu kancelara Kurza našoj zemlji, koji je kao ministar vanjskih poslova Austrije u više navrata posjetio našu zemlju i koji je snažno lobirao za EU put BiH u evropskim institucijama?
Savezni kancelar Sebastian Kurz je veliki prijatelj Bosne i Hercegovine i zagovornik
njenog napretka ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. On aktivno prati razvoj događaja i napredak svake od zemalja regiona i rado ih posjećuje. Ali trenutno ne mogu najaviti njegovu posjetu. Inače, razmjena posjeta između Bosne i Hercegovine i Austrije je dinamična i odvija se uspješno i u kontinuitetu, sve vrijeme, na svim nivoima vlasti i u različitim oblastima. U ovom kontekstu se na proljeće ove godine planira posjeta predsjednika austrijskog Parlamenta (Nacionalnog vijeća) Wolfganga Sobotke Bosni i Hercegovini.
Šta možete reći o austrijskim investicijama u BiH, a onda i o saradnji dviju država?
Veoma sam ponosna što je Austrija, odnosno austrijska privreda sve vrijeme kumulativno najjači i najveći strani investitor u BiH. Trgovinska razmjena između BiH i Austrije je u stalnom porastu, pri čemu je obim izvoza iz Bosne i Hercegovne u Austriju znatno veći nego uvoz iz Austrije. U svakom slučaju, ja ću sa svojim timom, uključujući Trgovinski odjel Austrijske ambasade, savjesno i svjesno raditi na razvoju i produbljivanju privredne i svake druge saradnje između naših zemalja. Ono što već imamo su nebrojene ljudske veze, kao snažni mostovi između Austrije i BiH. Mnoge od njih su rezultirale uspješnim poduzetničkim projektima i predstavljaju važan potencijal, vrijedan truda i naše podrške. U BiH posluje blizu 200 austrijskih firmi koje stvaraju radna mjesta i time mladim ljudima daju perspektivu u vlastitoj zemlji. Nažalost, još uvijek tako puno ljudi napušta BiH i ja se nadam da zajedno možemo preokrenuti ovaj trend.
(Klix)
